Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Kudumija rođen je u Đurđevcu 16. rujna 1914. godine. Gimnaziju završio je u Koprivnici (1934.) a pravo studirao u Zagrebu (1934. – 1939.). Zbog komunističkog djelovanja zatvoren je u Jasenovcu i Staroj Gradiški od 1942. do 1943. godine, kada je...
Ana Bogat, jednostavna i skromna seljačka žena, koja se bavila pisanjem poezije, rođena je u Molvama 26. srpnja 1932. godine. Pisala je samozatajno a s radovima je izašla na svjetlo dana na poticaj Božice Jelušić, tada mlade novodošle učiteljice u...
Kraljevski šumar Karlo (Dragutin) Moravec ostavio je značajan trag u povijesti šumarstva Podravine. Rođen je 1829. godine u Podiebradu (Poděbrady) u Češkoj, a školovao se na Carskoj i kraljevskoj visokoj šumarskoj školi u Mariabrunnu kod Beča. Nije poznato kada je...
Ivan Topolčić, zvan Ivica Jančikin, rođen je 20. siječnja 1922. godine od oca Martina i majke Bare rođene Imbrešić. Još kao mladić učlanio se u Prosvjetno društvo Zrinjski (osnovano 1920.), koje je radilo na prosvjetnom, gospodarskom i socijalnom napretku svojih...
Ivan Kundačić rođen je u Đurđevcu 13. rujna 1873. godine od Mateja Kundačića i Bare Kundačić rođene Fučkar. Bio je veoma pobožan čovjek te je od malih nogu iskazivao svoju nadarenost prema rezbarenju. Kao dvadesetogodišnjak sudjelovao na Prvoj gospodarskoj izložbi...
Ferdinančani brižno čuvaju uspomenu na svećenika Ivana Južaka kojega smatraju najzaslužnijim za preseljenje žitelja Broda u novoosnovano naselje Ferdinandovec 1844. godine. Podsjetimo da u prvoj polovini 18. stoljeća naselje Brod nije imalo svojeg svećenika već su sakramente dolazili dijeliti svećenici...
