Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Malo poznati „naše gore list“ Rudolf Galjer rođen je 13. studenoga 1885. godine u Podravskim Sesvetama od oca Mate Galjera, pučkog učitelja, i majke Kate Galjer rođene Takač. Za oca se zna da je u Sesvetama službovao do 1916. godine,...
Svećenik, povjesničar i kanonik dr. Antun Ivandija rođen je 12. siječnja 1917. godine u Đurđevcu. Premda je veći dio života proveo izvan Đurđevca za rodno je mjesto bio posebno vezan. Prvorođenac je roditelja Bolte i Marije Ivandija rođ. Rasinec koji su imali...
Mijo Maitz rodio se 1848. u Vedenburgu. Kao mesar u potrazi za poslom doselio se u Đurđevec 1874. godine. O početku njegova života u Đurđevcu malo se zna. Pretpostavlja se da je radio u mesnici kod veleposjedničke obitelji Nöthig. Mesnica...
Jedini svećenik rođen u selu Mičetincu koje je filijala Župe svetog mučenika Jurja sa središtem u Đurđevcu je pater Ignac Čižmešija. Ujedno je jedan od dvojice svećenika rođenih u ovoj župi koji pripada Družbi Isusovoj (lat. Societas Jesu). Otac Ignac...
Rukavina rođen je 1. siječnja 1863. godine u Trnovcu pokraj Gospić. Šumarstvo je diplomirao je na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Službovanje je počeo kod vlastelinstva Daruvar-Sirač-Uljanik (1887. – 1889.) a nastavio u Đurđevcu do 1908. godine kod...
Organist, odnosno orguljaš Franjo Glad rođen je 18. rujna 1875. godine. Ne zna se odakle je rodom, ali bi ga prema porijeklu prezimena mogli svrstati u Međimurce. U Đurđevcu je službovao kao orguljaš i voditelj crkvenog zbora (od 1898.), a...
