Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Čepelovčan  Luka Lacković (1934. – 1984.)

Mala sela iznjedre tek pokojeg poznatog i značajnog mještana. Tako je Hrvatski biografski leksikon zabilježio jednog Čepelovčana. To je Luka Lacković (Čepelovec, 9. X. 1934. – Zagreb, 7. VII. 1984.). Evo što je o njem zapisano: Srednju poljoprivrednu školu završio...

Glavar Đuro Međimorec iz Đurđevac

Svojevrsni gradonačelnik Đurđevca u doba kada to naselje još nije imalo status grada, ali je imalo određenu samoupravu u razdoblju između dva svjetska rata bio je Đuro Međimorec (1876.-1952.). Nazivao se tada glavarom i upravljao je Zemljišnom zajednicom koja je...

Petar Šatvar i Ferdo Rusan

Nositelji hrvatskog narodnog preporoda dobrim su dijelom bili svećenici koji su kao najobrazovaniji dio stanovništva u to doba prihvaćali i širili preporodne ideje. Gotovo o svim svećenicima koji su djelovali u prvoj polovini i sredinom XIX. stoljeća imamo podatke da...

Đurđevečka obitelj Điketa

O obitelji Điketa, odnosno bojadiseru Josipu Điketi, već smo pisali. Điketini su bili jedna od imućnijih i uglednijih obitelji u Đurđevcu. U njihovoj kući na Farbarovom bregu bila je kasnije smještena zdravstvena ambulanta. Pretpostavlja se da su porijeklom časnička obitelj...

Đurđevečki mesar Franjo Jezerčić (1906. -1974.)

Među brojnim obrtnicima koji su trbuhom za kruhom došli u Đurđevec i u njem se skrasili, bio je mesar Franjo Jezerčić. Jezerčić rođen je 5. veljače 1906. (Pekel / Dravograd), a u Đurđevec došao je 1938. godine. Oženio je Anđelu...

Etnografija i baština
Podravske širine