Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Majstorović rođen je u Đurđevcu 20. siječnja 1914. godine od oca Ivana i majke Rozalije Majstorović rođene Jendrašić. Pučku školu i jedan razred građanske škole završio u Đurđevcu, klasičnu gimnaziju na Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu (1933.), a bogoslovne nauke...
Homen rođen je 28 siječnja 1951. godine u Osijeku, gdje je otac tada službovao. Svoje djetinjstvo i mladenačke dane proveo je u Đurđevcu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Tada odlazi u Zagreb gdje studira na Pedagoškoj akademiji, te...
Žitelji Podravine i danas govore o Kozacima koji su dospjeli ovamo tijekom Drugog svjetskog rata, točnije u prosincu 1944. godine. Kozaci su bili vojnici s ruskog područja koje su bile u službi njemačke vojske. Ostali su zapamćeni kao uvijek pijani...
Danas su još uvijek živa sjećanja Novovirovaca na svoga pokojnog župnika Čadoića. Stjepan Čadoić rođen je 5. studenog 1938. godine kao prvo od šestero djece Pavla i Matilde rođ. Ranogajac u Kamenici. Godine 1965. završio je bogoslovlje i iste je...
Osim Viktora Pogačnika još je jedan Đurđevčan dobar dio svoga radog vijeka proveo u Bosni. Bio je to dr. Martin Kenđelić, pravnik i sudac. Rođen je 6. studenog 1846. godine od oca Josipa Kenđelića i Ane Kenđelić rođene Kolar. Kenđelić...
Karlo (Dragutin) Hӓusler znan je kao hrvatski pjesnik, feljtonist i književni kritičar, a manje je poznato da je kratko vrijeme radio u Đurđevcu kao odvjetnički perovođa od 1918. godine. Rođen je u Križevcima 3. studenog 1887. godine. Do svoje 29. godine...
