Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Đuro Hodalić, poznati i ugledni veterinar, rođen je u Đurđevcu 22. ožujka 1900. godine u obitelji Josipa i Marije Hodalić rođene Markač. O njem se malo čulo, tako da ni mi nemamo odveć biografskih podataka, premda je za svoga djelovanja...
Najveći majstor kazališne scenografije Drago Turina rođen je u Virju 6. svibnja 1943. godine. Studirao je u Zagrebu, a kazališnom scenografijom počeo se baviti 1965. godine u studentskim kazalištima. Najviše je radio na dramskim predstavama, ali i u operi, mjuziklu...
Tradicija crkvenog pjevanja u Đurđevcu očito je vrlo duga jer imamo podatke da su u 17. stoljeću u Đurđevcu bili orguljaši koji su imali ulogu i crkvenih pjevača. Naime, iz zapisnika kanonske vizitacije obavljene u Đurđevcu 1659. godine saznajemo da...
U radovima o povijesti Koprivnice spominje se ime Stjepana Semeraja koji je poznat kao građevinski poduzetnik iz 19. stoljeća. Malo je poznato da taj koprivnički graditelj, čiju biografiju tek treba detaljno istražiti, potječe iz Đurđevca. Naime, Semeraji su starosjedilačka obitelj...
Novinar, publicist i urednik Mladen Trnski rođen je 11. lipnja 1941. godine u Peščeniku pored Koprivnice, ali ga smatramo Novigradcem, odakle su mu roditelji. Otac Josip Trnski bio je učitelj pa je zbog čestih promjena mjesta službovanja i on mijenjao...
Jedan od gotovo potpuno zaboravljenih đurđevečkih umjetnika je Stjepan Stankir (1937.-2003.). Rođen je u Đurđevcu 13. kolovoza 1937. godine u seljačkoj obitelji Đure i Marije Stankir na Novom Selu, u Jelačićevoj ulici. O njegovu životu i stvaralaštvu nema mnogo objavljenih...
