Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Franjo Gaži rođen je 13. veljače 1900. godine u Hlebinama u seljačkoj obitelji čiji je otac Petar bio među osnivačima Hrvatske pučke seljačke stranke i prijatelj Stjepana Radića. Tako je i Franjo Gaži svoj politički angažman započeo kao aktivni sudionik...
Anglist i književnik Antun Šimunić (Šimunic), rođen je u Đurđevcu 13. siječnja 1948. godine. Napustio nas je u zrelim stvaralačkim godinama 7. travnja 1993. godine u 45. godini života. Pamtimo ga kao Đurđevčana koji se zbog ratnih zbivanja u Osijeku...
Časnik habsburške vojske Baltazar Šimunić rođen je 25. travnja 1775. godine u Novigradu od oca Mije Šimunića, potporučnika novigradske kapetanije, i majke Marije Šimunić rođene Hirjan. Vojnu školu polazio je u Bjelovaru, a kao kadet stupio je u Đurđevečku pukovniju...
Zlatko Huzjak, jedan od poznatih đurđevečkih slikara rođen je 10. ožujka 1950. godine u Lepoj Gredi, a umro je 21. listopada 2012. godine, prerano, u naponu životne i stvaralačke snage. Crtati je počeo još u osnovnoj školi u Pitomači, a...
Stjepan Miholek rođen je u Đurđevcu 11. listopada 1799. godine. Nakon svršene osnovne i normalne škole grof Stielfried poslao ga je na daljnje školovanje u Graz, gdje je svršio četiri razreda gimnazije, u Joanneumu je slušao prirodopis, a u teološkom...
Glavne gospodarske djelatnosti u Virju kao krajiškom naselju bile su u prošlosti (a pogotovo u 18. i 19. stoljeću) vezane za ratarstvo i stočarstvo. Obrada zemlje i uzgoj stoke, odnosno proizvodnja hrane krajišnicima ili graničarima koji su živjeli u kućnim...
