Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Svećenik Mijo Đud iz Đurđevca

Đurđevečka obitelj Đud (Gyud) poznata je po tome što je u 18. stoljeću iz nje bilo nekoliko časnika. Obitelj nije izumrla, ali potomci više ne žive u Đurđevcu. Manje je poznato da je iz te obitelji potekao i jedan svećenik....

Školnik Bolto (Baltazar) Đud (1837.-1878.)

Iz znamenite đurđevečke obitelji Đud u 19. stoljeću potekao je školnik (učitelj) Bolto ili Baltazar Đud. Rođen je u Đurđevcu 20. studenoga 1837. godine u obitelji Stjepana i Ane Đud rođ. Bolteković koji su imali mnogo djece. Osnovnu naobrazbu stekao...

Adela Engelhart – žena u vjeri (1882. – 1927.)

Učiteljica Adela Engelhart (Đurđevec, 12. XII. 1882. – Zagreb, 8. II. 1927.) rođena je kao vanbračno dijete gostioničara Gustava Engelharta i Rozalije Picek, kuharice kod Nöthigovih. Otac je po svemu sudeći radio u jednoj od đurđevečkih gostionica, možda baš kod...

Pivar Rudolf Tottar (1845.-1892.) iz Virja

U Virju je u drugoj polovini 19. stoljeća živio pivar (proizvođač piva) Rudolf Tottar. Njegovo neobično zanimanje u povijesnim izvorima zapisano je latinskim jezikom „cerevisiae coctor“ što bi u doslovnom prijevodu značilo „kuhar žitarica“, a kasnije je uz njegovo ime...

Franjo Milinković (1789. – 1860.)

Među najzaslužnije đurđevečke župnike uvrštavamo svećenika Franju Milinkovića koji je rođen 15. ožujka 1789. godine. Svećenikom je postao 1813. godine, a mladu je misu slavio u Rači gdje je službovao kao kapelan. Godine 1821. imenovan je župnikom u Đurđevcu. Ondje...

Učitelj Bolto Zlatec (1827. – 1888.)

Bolto Zlatec rođen je u staroj đurđevečkoj obitelji 6. travnja 1827. godine kao sin Đure i Doroteje Zlatec rođ. Kirinec. Godine 1852. oženio se Đurđevčankom Marijom Martonja (1829.-1904.) i u njihovom su braku rođena trojica sinova: Đuro (1858.), Ivan (1863.)...

Etnografija i baština
Podravske širine