Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Svećenik Ferdinand Kubović (1870. – 1918.)

Svećenik Ferdinand (Ferdo) Kubović zbog više činjenica može biti zanimljiv Podravcima. Naime, dvije njegove najdulje svećeničke službe vezane su za Đurđevec i Ferdinandovec, pa možemo zaključiti da je ovaj rođeni Đakovčanin u ovome dijelu Podravine proveo 18 godina službe. Bile...

Biciklist Dragutin Ivković (1907. – 1951.)

Dragutin (Karlo) Ivković rodio se u Pitomači 27. listopada 1907. godine od oca Jakoba i majke Karoline rođene Mihalic. Ivković izučio je medičarski obrt kod Đure Dolenčića u Đurđevcu. Športskoj javnosti poznat je kao vrsni biciklist koji spada među velikane...

Svećenik Stjepan Santo (1910. – 1972.)

Iz Župe svetog Franje Ksaverskog u Kozarevcu potekao je jedan jedini svećenik. Bio je to Stjepan Santo koji je rođen u Kozarevcu 17. siječnja 1910. godine. U Zagrebu ja završio Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju (1922. – 1930.), a teologiju u Đakovu...

Velimir Piškorec: “Georgiana” (2005.)

Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...

Stjepan Debeljak Bil (1908. – 1968.)

Stjepan Debeljak rođen je 20. prosinca / 19. kolovoza 1908. u Ferdinandovcu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a strojobravarski zanat u Ferdinandovcu i Kalinovcu. Dvije godine radio je povremeno, a u listopadu 1927. godine zaposlio se u ložionici...

Orguljaška obitelj Drmenčić iz Virja

Već je dobro poznato da je u prošlosti u gotovo svakoj župi postojao orguljaš koji je, osim što je bio glavni suradnik mjesnog župnika, podučavao djecu u tzv. narodnoj školi. Zbog toga orguljaše ponekad nazivaju i školnicima. Njihova je uloga...

Etnografija i baština
Podravske širine