Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Virje i njegovi žitelji ponosni su na svoju višestoljetnu povijest i bogat društveni i kulturni život kakav je zabilježilo rijetko koje hrvatsko selo. Tijekom godina u Virju djelovale su brojne kulturne, gospodarske, športske i razne udruge i društva, tiskale se...
U davnoj, ali i ne tako davnoj prošlosti, bio je običaj da domaći sinovi svećenici službuju kao župnici u radnom župama. Bilo je tako unatoč ustaljenom pravilu da domaći sinovi ne službuju u rodnim župama. Jedan od takvih svećenika bio...
Jedan od zaboravljenih podravskih sinova je svećenik Stjepan Benuci koji je rođen u Virju 7. prosinca 1780. godine. Roditelji su mu bili Đuro Benuci i Marija rođ. Grujica koja je u brak s Benucijem stupila kao udovica Stjepana Cika. Stjepan...
Jedna od najimućnijih obitelji u Pitomači od sredine 19. stoljeća bila je obitelj Đurđević, braća Stevan (rođ. oko 1840.) i Đuro. U dijelu povijesnih izvora navode se i kao Đorđevići. Đurđevići su porijeklom iz Male Črešnjevice, a Stevan je kapital...
U 17. i 18. stoljeću u Đurđevcu je obitavala obitelj Hasnić o kojoj danas svjedoče samo poneki zapisi u povijesnim izvorima. Malo je poznato da je iz te obitelji potekao jedan svećenik koji je veći dio života proveo u rodnom...
Iz Novigrada Podravskog potekli su mnogi ugledni i poznati pojedinci koji su na različite načine ostavili tragove u hrvatskoj povijesti. Jedan od njih je i glumac Zvonimir Ferenčić koji je većini ljudi najprepoznatljiviji po liku Franca Ožbolta – Cinobera iz...
