Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Podravsko je mjesto Virje čak nekoliko puta u svojoj povijesti stradalo u velikim požarima. Najveći požar koji je zahvatio Virje bio je 3. kolovoza 1863. godine. Požar je izbio rano poslijepodne, a zbog snažnog sjeverozapadnog vjetra koji je puhao toga...
Valentin Bazijanec rođen je u Kalinovcu 12. veljače 1900. godine od oca Grgura i majke Roze rođene Zalar. Jedan je od čak devetero braće. Brat je Petra Bazijanca (1898. – 1981.), poznatog liječnika u Đurđevcu. Pučku školu završio je u...
Virovsko nakladništvo ima bogatu tradiciju i povijest koja je neprestano prisutna od 1890-ih, tako da Virje posjeduje pozamašni knjižni fond na kojem mu mnogi mogu pozavidjeti. Ujedno je dobar pokazatelj da se i jedna mala sredina može posvetiti ovom vidu...
Zaslužni đurđevečki župnik, podarhiđakon i začasni kanonik Nikola Žalec rođen je 11. listopada 1794. godine. Prije no što je došao u Đurđevec Žalec je službovao kao župnik u Jasenovcu i u Glini (od 21. siječnja 1843. godine), a župnikom u Đurđevcu...
Mihovil Švaco rođen je u Đurđevcu 14. prosinca 1852. od oca Martina i Barbare Švaco rođene Petrić. Nakon osnovnog školovanja završio je osam razreda u Nadbiskupskom liceju (gimnaziji) u Zagrebu, te 20. srpnja 1876. godine osposobljen za učitelja građanske škole....
Ugledna novinarka i kazališna kritičarka Marija Grgičević rođena je Virju. od oca Andrije Grgičevića, poštanskog činovnika, i majke Terezije Grgičević rođ. Kumarić. U Virju je rođen i njezin brat šumar Dušan Grgičević (1933.). Rođena je 1. studenoga 1929. godine. Maturirala...
