Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Još jedan u nizu svećenika koji su rođeni u podravskome mjestu Virju, a koji su potpuno zaboravljeni je i Stjepan Kenđel koji je živio u 18. stoljeću i u povijesnim izvorima pisanim na latinskom jeziku njegovo je ime zabilježeno u...
Stjepan Jendrašić (rođen 21. XII. 1897.) jedan je od malobrojnih Đurđevčana viših časnika Nezavisne Države Hrvatske. Službovati je počeo još u austrougarskoj vojsci, a potom je bio djelatni časnik vojske Kraljevine Jugoslavije. Godine 1937. postavljen je za vojnog izaslanika Kraljevine...
Jedna od najimućnijih obitelji u Pitomači od sredine 19. stoljeća bila je obitelj Đurđević, braća Stevan (rođ. oko 1840.) i Đuro. U dijelu povijesnih izvora navode se i kao Đorđevići. Đurđevići su porijeklom iz Male Črešnjevice, a Stevan je kapital...
Svećenik Ivan Hilarije Sedmak rođen je u Đurđevcu 16. svibnja 1756. godine u obitelji Tome i Ane Sedmak. Otac mu je bio crkveni tutor. Naobrazbu je stekao u rodnom Đurđevcu te u Varaždinu gdje je završio humanističke nauke, a teologiju...
Nositelji prezimena Trbuljak živjeli su u Đurđevcu već tijekom XVIII. stoljeća. Pošto obitelj nije bila brojna, čini se da je nekoliko puta doživjela uzadruživanje, odnosno da su zetovi preuzeli prezime djevojaka iz obitelji Trbuljak i tako spasili prezime od izumiranja....
Ovih nekoliko godina objavili smo na stotine tema i predstavili vam mnoge zaslužne Đurđevčane, poznate i nepoznate, pokojne i živuće. Svi su oni ostavili, ili ostavljaju zapažen trag u našoj sredini, i rado ih se sjećamo. Ako je itko zaslužio...
