Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U Hrvatskome biografskom leksikonu pronašli smo novo ime među našim Podravcima. Donosimo vam prijepis: Akvakulturolog Ljubica Debeljak (Ferdinandovac, 7. VII. 1932). Gimnaziju završila je 1953. u Zagrebu, gdje je i diplomirala biologiju 1960. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorat znanosti postigla je...
Punih pola stoljeća, točnije od 1745. do 1795. godine, župnik u Kloštru Podravskom bio je svećenik Matija Ivan Saraga. Prema tadašnjim običajima, postavljen je dekretom Ratnog vijeća i vladarice Marije Terezije, uz privolu zagrebačkog biskupa. U Kloštar Podravski došao je...
Svećenik Ivanko Vlašićek rođen je u Virju 7. prosinca 1879. godine. Zaređen je 1902. godine. Bio je kapelan u Zagorskim Selima, Bisagu, Miholcu, Kapeli i Voćinu, a župnik u Bučici / Pokupsko (1911. – 1912.), Čagliću (1917. – 1931.), Pleternici...
Hrvatski botaničar, sveučilišni profesor i akademik dr. Ivo Pevalek rođen je u Novigradu Podravskom 8. svibnja 1893. godine, a umro je u Zagrebu 9. siječnja 1967. godine. Akademik Ivo Pevalek jedan je od najzaslužnijih osoba za proglašenje Plitvičkih jezera nacionalnim parkom...
Jedan od najneobičnijih nadgrobnih spomenika na gradskome groblju u Đurđevcu nalazi se nad grobom nadlugara Stjepana Filipovića. On je rođen u Đurđevcu 20. srpnja 1825. godine u obitelji Josipa i Barbare Filipović rođ. Bazijanec. Ovoj đurđevečkoj obitelji bio je nadimak...
Miroslav Sestrić rođen je u Đurđevcu 18. srpnja 1926. godine od oca Ljudevita (1900. – 1970.), brijača, i majke Katarine rođene Ožanić. Imao je i sestru Marijanu (1925.). Otac mu Ljudevit bio je brijač, a djed Eduard ugledni đurđevečki obrtnik,...
