Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ferdo Vedriš rođen je u Đurđevcu 14. svibnja 1908. godine. Sin je učitelja Martina Vedriša i učiteljice Doroteje Vedriš rođene Hodalić. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu. Bio je odvjetnik u Đurđevcu od...
Među redovnicima pavlinima koji su rođeni u Virju u 18. stoljeću je i Andrija Martin Šestak. Rođen je u Virju u studenom 1744. godine kao Andrija Šestak u obitelji Martina i Doroteje Šestak, a njegov 10 godina mlađi brat Marko...
Blaž Varga-Lukač rođen je u Virju 1. veljače 1890. godine, dakle nekoliko dana prije spomendana svetog mučenika Blaža. Roditelji su mu bili Mijo i Marija Varga-Lukač rođ. Benkek. Svećenikov otac Mijo rođen je 1864. godine u obitelji Josipa i Ane...
Inžinjerijski kapetan Herman Pukšec Murski, sin je intendantskog poručnika i zagrebačkog podžupana Josipa Pukšeca (1793. – 1888.), koji je u Novigradu bio u vojnoj službi, i majke Krescencije Brodarotti de Trauenfeld. Herman je rođen 1827. godine u Novigradu. U Beču...
O đurđevečkom tiskaru Miroslavu Weineru danas vrlo malo znamo. Poznato je tek nekoliko podataka koji ne daju posve jasnu sliku njegova životopisa. O njem je prema sjećanjima pisao književnik Mato Kudumija u svojoj knjizi o Đurđevcu. Navodno se rodio u...
Virje je stoljećima bilo u sastavu Vojne krajine i zahvaljujući toj činjenici iz tog je mjesta poteklo mnogo profesionalnih vojnika. Među njima je i general Stjepan Prelogović koji je rođen u Virju 24. prosinca 1857. godine. Potječe iz stare i...
