Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svećenik koji je gotovo čitavu svećeničku službu proveo u Podravini bio je Eduard Slavko Fišter koji je umro u Kalinovcu 19. travnja 1932. godine. Porijeklom je s Banovine gdje je rođen 5. veljače 1874. godine. Svećenikom je postao 1896. godine....
Ferdinand (Ferdo) Brenner ml. rodio se 7. listopada 1861. godine u Pitomači, odakle se 1890-ih doselio u Đurđevec. U početku se bavio građevinskim poduzetništvom a potom je otvorio trgovinu mješovitom robom, jednu od najpoznatijih u ovome dijelu Podravine. Utemeljitelj je,...
Župnikom u Virju u kolovozu 1843. godine postao je svećenik Stjepan Ambreuš. Od 1828. do 1843. godine bio je župnik u Goli, odnosno bio je prvi župnik novoosnovane župe u tome mjestu kamo je došao kao kapelan iz Drnja gdje...
Nositelji hrvatskog narodnog preporoda dobrim su dijelom bili svećenici koji su kao najobrazovaniji dio stanovništva u to doba prihvaćali i širili preporodne ideje. Gotovo o svim svećenicima koji su djelovali u prvoj polovini i sredinom XIX. stoljeća imamo podatke da...
Tomislav Franjić rođen je u Kalinovcu 6. prosinca 1953. godine u obitelji Ivana i Rozalije Franjić rođ. Gračan. Osnovnu naobrazbu stekao je u osnovnoj školi u rodnom Kalinovcu, a gimnazijsko obrazovanje stekao je u Đurđevcu od 1968. do 1972. godine....
Domaći sin koji je 35 godina službovao kao župnik u rodnom Virju, svećenik Martin Kovačević rođen je 5. listopada 1871. godine. Otac mu je bio Ivan Kovačević (1841.-1912.), a majka Marija Kovačević rođ. Horduk (1851.-1942.). Martin je bio njihovo drugo...
