Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Već je dobro poznato da je u prošlosti u gotovo svakoj župi postojao orguljaš koji je, osim što je bio glavni suradnik mjesnog župnika, podučavao djecu u tzv. narodnoj školi. Zbog toga orguljaše ponekad nazivaju i školnicima. Njihova je uloga...
“U mom opusu još nije naslikana najbolja slika. O njoj stalno mislim. Radim za dušu, da ostavim nešto obitelji, narodu, potomcima. Da se zna gdje sam bio, zašto sam živio. Najveća mi je želja vrijeme: htio bih završiti sve što...
Vladimir Čačić je dio svoga radnog staža proveo u Đurđevcu kao kotarski sudac od 1894. do 1897. godine. Istovremeno je bio županijski zastupnik i član Matice hrvatske, a supruga Irena Čačić rođena Antolić zabilježena je kao članica Crvenoga križa. Čačić je...
Poznati hrvatski zoolog i hidrobiolog prof. dr. Ivo Matoničkin, iznimno cijenjeni znanstvenik zbog vrlo plodnog rada na području hrvatske i svjetske znanosti, rođen je 5. lipnja 1915. godine od majke Marije rođene Štauber (1894.-1969.) i oca Mije Matoničkina (1887.-1976.). Braća...
Pitomačanka Beata Brausil kćer je šumara Makse Brausila i Natalije Brausil rođ. Luterotti. Rođena je 2. travnja 1902. godine. Medicinu je studirala u Parizu i Zagrebu, gdje je 1928. godine promovirana. Od 1930. do umirovljenja radila je u Internoj klinici...
Žitelji Podravine i danas govore o Kozacima koji su dospjeli ovamo tijekom Drugog svjetskog rata, točnije u prosincu 1944. godine. Kozaci su bili vojnici s ruskog područja koje su bile u službi njemačke vojske. Ostali su zapamćeni kao uvijek pijani...
