Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...
Dubravko Ivančan, iako nije rođen u Podravini, podravskog je porijekla kao i njegov stariji brat, poznati etnolog i etnokoreograf Ivan Ivančan. Dubravko Ivan rođen je 6. ožujka 1931. godine u Krapini, gdje je njihov otac Andrija tada službovao. Godine 1940....
Svećenik Rudolf Mikec rođen je 15. travnja 1912. godine u Virju. Roditelji su mu bili Franjo i Uršula Mikec rođ. Veličan koji su doselili u Virje, a Rudolf je bio njihovo drugo od četvero djece. Pučku školu polazio je u...
Boris Braun, posljednji član židovske obitelji Braun, rođen je u Đurđevcu 19. kolovoza 1920. godine. Dok je otac Šandor vodio obiteljsko poduzeće s velikim paromlinom, Boris je pred sam Drugi svjetski rat završio gimnaziju u Koprivnici. Dolaskom ustaša na vlast...
Jedan od znamenitih Virovaca čije ime nosi i jedna ulica u Virju bio je doktor veterinarske medicine Josip Kucel. Rođen je 1. siječnja 1899. godine u Sunji ali je porijeklom pravi Virovec. Naime, potječe iz poznate obrtničke obitelji Kucel čiji...
Jedna od podravskih rimokatoličkih župa koja je osnovana u XX. stoljeću je ona sa središtem u naselju Budrovec nedaleko Đurđevca. Župa u Budrovcu osnovana je 27. ožujka 1946. godine, a 7. travnja iste godine otvorena je i blagoslovljena župna crkva...
