Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Hrvatski botaničar, sveučilišni profesor i akademik dr. Ivo Pevalek rođen je u Novigradu Podravskom 8. svibnja 1893. godine, a umro je u Zagrebu 9. siječnja 1967. godine. Akademik Ivo Pevalek jedan je od najzaslužnijih osoba za proglašenje Plitvičkih jezera nacionalnim parkom...
Ima puno primjera koji potvrđuju da je Vojna krajina iznjedrila brojne obitelji koje su dale nekoliko naraštaja krajiških vojnih časnika i svećenika. No, evo primjera i o đurđevečkoj učiteljskoj obitelji Vrbančić. Matej Vrbančić rođen je 16. veljače 1839. godine od...
Matija Kolar rođen je 1841. godine od oca Stjepana Kolara (1800. – 1846.) i Katarine Kolar rođene Marić, a rodilo mu se najmanje sedmero braće. Braća Ivan i Đuro otišli su na školovanje kao i Matija; Ivan je postao šumarom,...
Filip Lipšić (Lipšitz) rođen je u Bjelovaru 1850. godine. Tiskarsko umijeće usavršio je kod Lavoslava Weissa, tamošnjega tiskara. Početkom 1920-ih otvorio je svoju tiskaru u Đurđevcu. Gdje je dotad radio, nije poznato. Osim tiskarskog obrta držao je papirnicu i knjigovežnicu....
Razgovori oko pokretanja pogona zagrebačke tekstilne industrije Pobjeda započeli su u Virju početkom 1961. godine između rukovodstva Pobjede i Narodnog odbora općine Virje (NOO). Dogovorena je gradnja proizvodnih hala i postavljanje 240 tkalačkih razboja. Planirano je zapošljavanje 450 radnika u...
Josip Tomec rođen je u Virju 13. ožujka 1854. godine u obitelji Šimuna i marije Tomec rođ. Baruškin. Pučku školu pohađao je u rodnom Virju, a kao mladić posvetio se brizi o imanju. Prvi puta se oženio 1879. godine na...
