Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Marko Dogan rodio se u 17. veljače 1871. godine u Udbini od oca Stjepana, učitelja, i majke Apolonije Bićan. Kao kotarski pristav boravio je u Đurđevcu od kraja 1900. do 1904. godine. Prije toga radio je u Krapini, gdje je...
Akademik prof. dr. Franjo Fancev rođen je u Virju 24. rujna 1882. godine od roditelja Stjepana i Marije Fancev rođ. Plemenčić, a umro 31. ožujka 1943. godine u Zagrebu. U Zagrebu i Beču je studirao slavensku i romansku filologiju, a doktorirao...
Mala sela iznjedre tek pokojeg poznatog i značajnog mještana. Tako je Hrvatski biografski leksikon zabilježio jednog Čepelovčana. To je Luka Lacković (Čepelovec, 9. X. 1934. – Zagreb, 7. VII. 1984.). Evo što je o njem zapisano: Srednju poljoprivrednu školu završio...
Ignac Fusić, poznati komunistički aktivist iz Đurđevca, rođen je 27. srpnja 1918. godine od oca Mije Fusića i Marije Fusić rođene Stanešić. Literatura koja obrađuje komunističko djelovanje u Đurđevcu prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata o njem donosi...
Nakon ukidanja Vojne krajine u uspostave civilne (građanske) uprave u Podravini su se ljudi počeli baviti politikom, odnosno javnim poslovima. U tome su prednjačili intelektualci kao što su bili liječnici, svećenici, vojni časnici, ljekarnici, ali i napredni obrtnici. Jedan od...
Šok i nevjerica zavladali su podravskim mjestom Kalinovcem na početku siječnja 1976. godine kada je iznenada umro mladi župnik Stjepan Šustić. U Kalinovcu nije bio niti mjesec dana jer je župu preuzeo sredinom studenoga 1975. godine od dotadašnjeg župnika Oskara...
