Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dragutin Brumec, svećenik i jedini salezijanac iz Đurđevca, rođen je 30. rujna 1896. godine kao Karlo Konrad, od oca Tome Brumca, ljekarnika, i majke Amalije (Ljubice) rođene Kirnbauer. Obitelj Brumec nije porijeklom iz Đurđevca. Tomo Brumec je kao ljekarnik radio...
U obitelji đurđevečkog krojača Martina Pintara (1848. – 1915.) i njegove supruge Marije Pintar rođ. Barašić rođen je u Đurđevcu 26. svibnja 1884. godine Vilim – Vilko Pintar, a kršten sljedećeg dana. Relativno dobrostojeći i obrazovani roditelji omogućili su svojoj...
U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo natuknicu o vojnopovijesnom piscu Viktoru Kučanu, Ferdinandovčanu rodom. Sin je vjerojatno učitelja ili kojeg drugog službenika koji se 1917. godine zatekao u Ferdinandovcu. Vojnopovijesni pisac i grafički radnik Viktor Kučan rođen je 11. prosinca 1917....
Gotovo je potpuno zaboravljen još jedan od svećenika koji su rođeni u Podravini. To je Antun Markov koji je rođen u Budrovcu 11. lipnja 1916. godine u obitelji Ivana i Mare Markov rođ. Grdan. Osnovnu školu polazio je u rodnom...
Jedan od brojnih đurđevečkih trgovaca stranog porijekla bio je i Antun Južnić. Rođen je 1864. godine u Kranjskoj, umro u Đurđevcu 9. ožujka 1937. godine. Sa suprugom Anom Južnić rođ. Mavrović (1. lipnja 1865. – 18. prosinca 1954., vjenčani 1888....
Na našim stranicama već ste imali prilike čitati o veleposjedniku Josipu Nöthigu (rođ. 1844.) iz Đurđevcu, koji je kao najstariji sin naslijedio obiteljske poslove nakon smrti oca Eduarda Nöthiga (1823. – 1883.). Ovaj put o njegovu imanju kao okosnici obiteljskog...
