Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan nadgrobni spomenik na groblju svetog apostola Jakoba u Virju plijeni pažnju ne toliko svojim izgledom, koliko zanimljivim podacima o osobi nad čijim se grobom nalazi. Riječ je o nadgrobnom spomeniku mlade žene iz Virja Regine Šetušić koja je bila...
Anđelka Lenhard rođena je 22. rujna 1948. godine u Đurđevcu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost, a novinarstvo na Institutu za novinarstvo u Beogradu. Prva je profesionalna spikerica...
Dr. Petar Bazijanec (1898. – 1981.), ugledni liječnik rodom iz Kalinovca, svoja radni vijek proveo je u Đurđevcu na dobrobit svojih brojnih pacijenata. Kao seljačko dijete znao je pristupiti svakom pacijentu bez obzira bio to seljak ili kakav gospodin. Imao...
U glavnoj aleji na gradskom groblju u Đurđevcu nalazi se grob s nadgrobnim spomenikom na kojem je pozlaćenim slovima uklesano ime dječaka koji se zvao Željko Rajski i koji je umro 1929. godine. Bio je sin liječnice Elizabete Rajski i...
Jedan od brojnih Hrvata koji su nestali na kraju Drugoga svjetskog rata, odnosno stradali na Križnome putu, bio je i seljak Mato Belobrk, rođen 10. rujna 1896. godine. Do 1915. godine živio je u Đurđevcu, a po povratku iz Prvoga...
Andrija Ormuž rođen je od oca Ivana Ormuža i majke Ane Ormuž rođene Ljubić u Novigradu 6. studenoga 1875. godine. U Đurđevcu se zatekao 1907. godine kao podvornik kotarskoga suda, kada je postao sudbenim kancelistom i poslan na svoju prvu...
