Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Prečasni Gustav Kuzmić bio je dugogodišnji župnik u Virju i kanonik Varaždinsko-čazmanskog zbornog kaptola. Rođen je u selu Visoko Gornje 19. siječnja 1928. godine kao prvo dijete Valenta i Dore Kuzmić. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom kraju, a zatim...
Šabarić rođen je 1954. godine u Hampovici. Sad je „Peščan“, „s Peskov“. Slikarstvom se ozbiljnije počinje baviti još u gimnazijskom danima, a prve poduke prima od pokojnog Josipa Turkovića. Svoje slike izlaže od 1971. godine. Sudionik je i voditelj brojnih...
Odmah nakon ukidanja Vojne krajine i uspostave civilne vlasti 1871. godine ustrojena je i zdravstvena služba na području tadašnje Belovarske županije. Županija se sastojala od podžupanija u Križu i Belovaru. U Belovarskoj podžupaniji djelovala su četiri podžupanijska liječnika sa sjedištem...
Ugledna novinarka i kazališna kritičarka Marija Grgičević rođena je Virju. od oca Andrije Grgičevića, poštanskog činovnika, i majke Terezije Grgičević rođ. Kumarić. U Virju je rođen i njezin brat šumar Dušan Grgičević (1933.). Rođena je 1. studenoga 1929. godine. Maturirala...
Podravskoj je javnosti malo poznato da je jedan Đurđevčan bio član Hrvatskoga državnog Sabora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Kandidati za Sabor Nezavisne Države Hrvatske nisu birani već su određeni prema pozivu. Tako su u Sabor ušli zastupnici izabrani u...
Jedan od znamenitih Virovaca iz novijeg doba svakako je Martin Matišin. Bio je jedan od osnivača Zavičajnog muzeja u Virju i jedan od pokretača izdavačkog projekta koji traje i danas – zbornik „Virje na razmeđu stoljeća“ te autor nekoliko djela...
