Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Đurđevečki učitelj Franjo Španić (1856. – 1902.)

Među poznatije đurđevečke učitelje spada Franjo (Fran) Španić koji je rođen u Kloštar Ivaniću 29. rujna 1856. godine. Otac mu je bio carski i kraljevski poručnik Mato Španić, a majka Marija Španić rođ. Globočan, a krstio ga je, i ujedno...

Učitelj Andrija Jendrašinčec iz Svete Jane (1877. – 1924. )

Jendrašinčec je rođen u Svetoj Jani 19. listopada 1877. godine. Nižu i višu pučku školu polazio je u Virju. Budući da je bio odličan đak iz siromašne obitelji, njegovo je daljnje školovanje isprva pomagao veletrgovac Juraj Ružić iz Rijeke, a...

Društvo „Naša djeca“ iz Virja

Društvo „Naša djeca“ u Virju osnovno je 30. travnja 1954. godine i dio je Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske (Savez DND-a) koji postoji radi promocije prava i dobrobiti djece od 1950. godine. Ova humanitarna udruga u Virju je osnovana u...

Josip Škvorc (oko 1761. – 1803.)

Još jedan svećenik koji je veći dio svoje službe proveo u Podravini bio je Josip Škvorc. Od studenoga 1781. do travnja 1786. godine bio je kapelan u Virju. Poslije toga bio je kapelan u susjednom Đurđevcu i to od 1786....

Pedagog i publicist Adam Grusling

Adama Gruslinga uvrstili smo među zaslužne Podravce jer je 1910. godine u stihovima pisao o legendi o Picokima u časopisu Pučka prosvjeta. Osim toga, nešto više od sedam godina živio je i radio u Virju kao učitelj.  Pedagog i publicist...

Industrijalac i dobrotvor Šandor Braun (1877. – 1943.)

Šandor (Aleksander) Braun rođen je u Đurđevcu 29. srpnja 1877. godine. Sin je Emanuela Brauna, poznatoga židovskog veleposjednika i vlasnika jednog od najvećih mlinova u Podravini. Završio je gimnaziju te učio hebrejski, da bi s bratom Ljudevitom (Ludwig) naslijedio očeve...

Etnografija i baština
Podravske širine