Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Blaž Varga-Lukač rođen je u Virju 1. veljače 1890. godine, dakle nekoliko dana prije spomendana svetog mučenika Blaža. Roditelji su mu bili Mijo i Marija Varga-Lukač rođ. Benkek. Svećenikov otac Mijo rođen je 1864. godine u obitelji Josipa i Ane...
Ugledni hrvatski pjesnik i publicist katoličke orijentacije Kamilo Križanić vezan je uz Virje kao učitelj. Rođen je u Petrinji 5. travnja 1908. godine. Učiteljsku školu završio je u Petrinji 1927., a pedagogiju i psihologiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu...
Ravnajući učitelj i načelnik grada Karlovca Petar Đurišević rođen je u Đurđevcu 21. svibnja 1867. godine kao sin Đure Đuriševića i Ane Đurišević rođ. Erdelec. Imao je mlađeg brata Ivana (rođen 1870.) i sestru Ceciliju (rođena 1872.). Majka Ana umrla...
Obitelj Sivoš iz Novigrada Podravskoga zaista se može nazvati učiteljskom obitelji. Matija Sivoš bio je novigradski krajiški stražmeštar koji je, vjerojatno nakon razvojačenja, postao mjesnim učiteljem i orguljašem. Supruga mu je bila poštarica. Sin Tomo Sivoš krenuo je očevim stopama....
Iz starosjedilačke đurđevečke obitelji Semeraj potekao je svećenik Stjepan Semeraj. Rođen je u Đurđevcu 9. srpnja 1793. godine kao drugo dijete graničara Mate i Ane Semeraj rođ. Šegrt. Osnovno obrazovanje stekao je u školi u rodnom Đurđevcu, a nastavio u...
Ivan Ferenčić rođen je u Đurđevcu 7. lipnja 1899. godine. Bio je napredan seljak koji se aktivno bavio voćarstvom, cvjećarstvom i pčelarstvom, te eksperimentirao s cijepljenjem voćaka. Nije završio neke veće škole, ali je bio načitan i posjedovao je podosta...
