Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dr. Petar Zrelec rodio se u Đurđevcu 25. svibnja 1844. godine od oca Josipa, krajiškog časnika, i majke Katarine rođene Hodalić. Kirurgiju magistrirao je u Beču 1864. godine. Isprva je niži ranarnik (kirurg) a potom podliječnik Križevačke pukovnije u Vojakovcu,...
U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo natuknicu o vojnopovijesnom piscu Viktoru Kučanu, Ferdinandovčanu rodom. Sin je vjerojatno učitelja ili kojeg drugog službenika koji se 1917. godine zatekao u Ferdinandovcu. Vojnopovijesni pisac i grafički radnik Viktor Kučan rođen je 11. prosinca 1917....
Krajem travnja i početkom svibnja 1847. godine zagrebački biskup i banski namjesnik Juraj Haulik de Várallya (1788. – 1869.) bio je u pastirskom pohodu rimokatoličkim župama u Podravini. Prigodom pohoda u više od deset župa u ovome dijelu Podravine podijelio...
U Virju je 19. veljače 1975. godine osnovan Košarkaški klub Podravac zahvaljujući kojem se Virje smatra „najkošarkaškijim“ selom u Hrvatskoj. Počeci aktivnog igranja košarke u Virju vezani su uz virovske đake i studente, a osnivanje kluba treba promatrati u kontekstu...
U Hrvatskome biografskom leksikonu pronašli smo novo ime među našim Podravcima. Donosimo vam prijepis: Akvakulturolog Ljubica Debeljak (Ferdinandovac, 7. VII. 1932). Gimnaziju završila je 1953. u Zagrebu, gdje je i diplomirala biologiju 1960. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorat znanosti postigla je...
Inženjer šumarstva Luka Šabarić rođen je 12. listopada 1924. godine u Đurđevcu. Bio je prvo dijete u obitelji Mate i Katarine Šabarić rođ. Lovašen. Obitelj Šabarić preselila je iz Đurđevca u Koriju kod Virovitice kamo su tijekom kolonizacije otišli mnogi...
