Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ignac Česi rođen je u Đurđevcu 27. srpnja 1914. godine u obitelji Josipa Česija i Kate Česi rođene Pranhardt. Česi je ostao zapamćen kao vrijedni đurđevečki glazbenik i dugogodišnji kapelnik puhačkog orkestra Dobrovoljnoga vatrogasnog društva u Đurđevcu. Česi je završio...
Pitate li koga za Zitu, svi će se rado prisjetiti Ivana Jendrašica, poznatog đurđevečkog brijača, osebujnog čovjeka i šaljivca. Ivan Jendrašic Zito rođen je 19. studenoga 1943. godine od oca Ivana (1913. – 1982.) i majke Marije rođene Seleš (1917....
Krajem travnja i početkom svibnja 1847. godine zagrebački biskup i banski namjesnik Juraj Haulik de Várallya (1788. – 1869.) bio je u pastirskom pohodu rimokatoličkim župama u Podravini. Prigodom pohoda u više od deset župa u ovome dijelu Podravine podijelio...
Akademik prof. dr. Franjo Fancev rođen je u Virju 24. rujna 1882. godine od roditelja Stjepana i Marije Fancev rođ. Plemenčić, a umro 31. ožujka 1943. godine u Zagrebu. U Zagrebu i Beču je studirao slavensku i romansku filologiju, a doktorirao...
Jakov Petek rođen je u Virju 13. srpnja 1813. godine kao sin Stjepana Peteka i Elizabete Petek rođene Hirjan. Isprva je bio kapelan u Novoj Gradiški (1841. – 1850.), a potom župnik u Kapeli, te u Bjelovaru od 20. siječnja...
Najimućnija i najutjecajnija obitelj u Pitomači bila je obitelj Karla/Dragutina Götza st. (1837. – 1915.), koji se u Pitomaču doselio nakon 1860. godine iz Ugarske. Oženio je Đurđevčanku Barbaru Điketa (1847. – 1902.), s kojom je imao čak desetero djece....
