Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među pojedincima koji su ostavili svijetli trag u povijesti školstva u Virju svakako je ravnajući učitelj Stjepan Štefanov. On je rođen u Molvama 17. siječnja 1838. godine u krajiškoj obitelji. Školovao se u rodnim Molvama i u Bjelovaru. Službovao je...
Đurđevečki trgovac Đuro Semeraj potječe iz mnogobrojne obitelji Josipa i Doroteje Semeraj rođ. Ferenčić. Josipov brat Stjepan Semeraj (1793. – 1841.) bio je svećenik, dok su Đurina braća bili obrtnici i trgovci, a sestre su se udavala za ugledne veleposjednike,...
Ivan Stanišić Hans rođen je u Đurđevcu 21. lipnja 1936. godine a živi u Koprivnici. Svršio je Višu pedagošku školu (likovni smjer) a nakon kraćeg rada u školi prešao je u poduzeće Podravka, gdje je djelovao kao grafički dizajner ambalaže...
Smatramo da nije potrebno govoriti tko je Davor Pavuna. Neki možda i ne znaju da je Pavuna rođen u Koprivnici, no on je zapravo nesuđeni Đurđevčan. Naime, Stanka i Hrvoje Pavuna, Davorovi roditelji, živjeli su i radili poslije Drugoga svjetskog...
Punih pola stoljeća, točnije od 1745. do 1795. godine, župnik u Kloštru Podravskom bio je svećenik Matija Ivan Saraga. Prema tadašnjim običajima, postavljen je dekretom Ratnog vijeća i vladarice Marije Terezije, uz privolu zagrebačkog biskupa. U Kloštar Podravski došao je...
Mijo Šandrovčan rođen je 1. siječnja 1910. godine u Budančevici u seljačkoj obitelji. Nakon osnovnog školovanja u Kloštru Podravskome u Zagrebu je svršio klasičnu gimnaziju, a zatim se 1931. godine upisao na Šumarski fakultet u Zagrebu. Nakon završenog studija 1936....
