Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Oltar svetog mučenika Sebastijana u župnoj crkvi u Virju podsjeća nas na činjenicu da je u XVIII. stoljeću u Virju postojala kapela posvećena tome svecu. Oko nje se nalazilo groblje koje se koristilo uz ono oko kapele svetog Jakoba koje...
Današnja Ulica bana Jelačića u Đurđevcu je do posljednjih promjena naziva ulica nosila ime Petra Frančine. Zato treba podsjetiti tko je bio čovjek po kojem se nazivala jedna đurđevečka ulica. Petar Frančina rođen je u Đurđevcu 11. siječnja 1899. godine...
Ivan Kundačić rođen je u Đurđevcu 13. rujna 1873. godine od Mateja Kundačića i Bare Kundačić rođene Fučkar. Bio je veoma pobožan čovjek te je od malih nogu iskazivao svoju nadarenost prema rezbarenju. Kao dvadesetogodišnjak sudjelovao na Prvoj gospodarskoj izložbi...
Ivan Tomašen rođen je 18. svibnja 1893. godine od oca Đure Tomašena i majke Magdalene Tomašen rođene Blaga. Živio je u seljačkoj obitelji a od mladih dana bio je aktivan u seljačkoj stranci braće Radić i Seljačkoj slogi, kao odbornik...
Harazim je rođen 3. rujna 1850. godine u Gornjem Miholjcu pokraj Slatine. Jedan je od zaboravljenih a zaslužnih Đurđevčana. Stariji ga pamte po obiteljskoj kući u Basaričekovoj ulici. Harazim je liječnik, nakratko je učio ljekarništvo kod Josipa Gürtha, magistra farmacije...
Prvi biskup Varaždinske biskupije bio je preuzvišeni i prečasni gospodin Marko Culej koji je upravljao Varaždinskom biskupijom od njezinog osnutka 1997. godine do smrti 2006. godine. Marko Culej rođen je 19. siječnja 1938. godine u selu Repno (u župi sa...
