Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među poznatije đurđevečke učitelje spada Franjo (Fran) Španić koji je rođen u Kloštar Ivaniću 29. rujna 1856. godine. Otac mu je bio carski i kraljevski poručnik Mato Španić, a majka Marija Španić rođ. Globočan, a krstio ga je, i ujedno...
Rođen je 17. veljače 1818. godine u Virju kao sin Grgura Aušpergera i Ane Aušperger rođ. Matas koji su imali sedmero djece. Nije bio jedini učeni čovjek iz obitelji Aušperger jer je njegov stric Matija (rođen 1784.) bio svećenik. Josipova...
Bolto Zlatec rođen je u staroj đurđevečkoj obitelji 6. travnja 1827. godine kao sin Đure i Doroteje Zlatec rođ. Kirinec. Godine 1852. oženio se Đurđevčankom Marijom Martonja (1829.-1904.) i u njihovom su braku rođena trojica sinova: Đuro (1858.), Ivan (1863.)...
Obitelj Korolija u Virju je uživala vrlo velik ugled tijekom XVIII. stoljeća. Naime, iz te su obitelji potekla čak trojica svećenika, a drugi članovi bili u povezani s tadašnjom uglednom krajiškom elitom. Rodoslovlje obitelji Korolija možemo pratiti od bračnog para...
Podravsko je mjesto Virje čak nekoliko puta u svojoj povijesti stradalo u velikim požarima. Najveći požar koji je zahvatio Virje bio je 3. kolovoza 1863. godine. Požar je izbio rano poslijepodne, a zbog snažnog sjeverozapadnog vjetra koji je puhao toga...
Martin Starčević rodio se 9. prosinca 1854. godine u Žitniku u Lici. Nećak je Ante Starčevića, „oca domovine“, te brat poznatih odvjetnika i saborskih zastupnika Mile i Davida. Izučio je za šumara u Križevcima na Gospodarsko-šumarskom učilištu. Kao šumar službovao...
