Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Vaclav Aubrecht (5. V. 1869.) i Katarina Cihlarova (23. XI. 1874.) doselili su se iz Češke u potrazi za poslom. Vaclav je u Đurđevcu radio kao kobasičar (1895. – 1898.), a nakon toga vratio se u domovinu. U Đurđevcu mu...
Đuru Melinčevića odabrali smo zbog njegova zanimljivog i tragičnog životnog puta za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Rođen je Čepelovcu 22. travnja 1913. godine od oca Tome Melinčevića i majke Marije Melinčević rođene Lebinec. Nakon završene osnovne škole ostao je kod...
Mr. Dražen Podravec rođen je u Virju 17. siječnja 1943. godine gdje je proveo ne tako lako djetinjstvo s obzirom da je rano ostao bez oca koji je umro 1954. godine. Unatoč tome, na djetinjstvo u Virju čuva mnogobrojne uspomene....
Prvu tiskaru u našem dijelu Podravine pokrenuo je Virovec Petar (Peroslav) Ljubić. Iz njegove tiskare izlazile su razne knjige, brošure i tiskanice a najviše je poznat po izdavanju lokalnih novina. Novinarstvom se počeo baviti od 1890., a dvije godine kasnije...
U obitelji đurđevečkog krojača Martina Pintara (1848. – 1915.) i njegove supruge Marije Pintar rođ. Barašić rođen je u Đurđevcu 26. svibnja 1884. godine Vilim – Vilko Pintar, a kršten sljedećeg dana. Relativno dobrostojeći i obrazovani roditelji omogućili su svojoj...
Ivan Šavor rođen je 22. svibnja 1901. godine u Koprivnici. Kraće vrijeme radno je boravio u Đurđevcu, ali je iza sebe ostavio dubok trag. U Koprivnici je završio osnovno školovanje (1912.) i realnu gimnaziju (1922.). Šumarstvo je diplomirao 1931. godine...
