Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Današnja Ulica bana Jelačića u Đurđevcu je do posljednjih promjena naziva ulica nosila ime Petra Frančine. Zato treba podsjetiti tko je bio čovjek po kojem se nazivala jedna đurđevečka ulica. Petar Frančina rođen je u Đurđevcu 11. siječnja 1899. godine...
Vinko Grdan, jedan od rijetkih đurđevečkih slikara rođenih u prvoj polovici 20. stoljeća, rodio se u Đurđevcu 22. siječnja 1900. godine. Veći dio života proveo je u Srbiji, pa ga Srbi svojataju kao svoga slikara. Grdan je maturirao 1917....
Prof. dr. sc. Ivan Kranjčev, zaslužni Đurđevčan koji je svojim životom i radom obilježio jedan dio đurđevečke povijesti 20. stoljeća rođen je u Đurđevcu 1. ožujka 1900. godine. Svojim svestranim obrazovanjem, prosvjetnim i javnim radom, ali i životnim stavovima...
Tarbuk rođen je 24. studenoga 1836. godine u Šemovcima. Gimnaziju završio je u Vinkovcima (1857.) a pravo u Beču (1862.). Sudački ispit položio je 1866., a iduće godine postao je sudskim pristavom. Od 1871. godine vijećnički je tajnik i zamjenik...
U Đurđevcu je 18. ožujka 1754. godine umro leitnant Franjo Schneller. Osim ove informacije o smrti nemamo drugih biografskih podataka o Franji Schnelleru iz Đurđevca. No, u pisanim povijesnim izvorima spominju se i drugi nositelji ovog prezimena koje možemo povezati...
Đurđevečka obitelj Đud (Gyud) poznata je po tome što je u 18. stoljeću iz nje bilo nekoliko časnika. Obitelj nije izumrla, ali potomci više ne žive u Đurđevcu. Manje je poznato da je iz te obitelji potekao i jedan svećenik....
