Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Ciglana u Virju

Već od početka 1890-ih u Virju se raspravljalo o potrebi gradnje suvremene tvornice opeke, premda se ona pekla u poljskim pećima na gliništu tik zapadne strane Virja. O njem svjedoči vojna karta s kraja 18. stoljeća, na kojoj je jasno...

Nadlugar Tomo Bartolić iz Čepelovca

Na gradskome groblju u Đurđevcu upada u oči grob nadlugara Tome Bartolića s nadgrobnim spomenikom od crnog kamena, ograđen kovanom ogradom. Ništa neobično to što su si neki imućniji ljudi priuštili skuplji spomenik na grobu. Točnije, priuštila mu ga je...

Jaka zima u Virju 1867. godine

Često znamo čuti kako su zime u prošlosti bile oštrije i s puno više snijega negoli danas. Promjena klime svakako je utjecale na razilaženja između stvarnih i očekivanih vremenskih prilika s obzirom da nas na zimu podsjećaju i nazivi tzv....

Prof. Blaž Mađer (1883. – 1964.)

Prof. Blaž Mađer čije ime nosi novigradska osnovna škola rođen je u Novigradu Podravskom 19. siječnja 1883. godine od roditelja Stjepana i Barbare rođ. Kovačić. Osnovnu školu polazio je u rodnom Novigradu, a gimnaziju u Bjelovaru te Karlovcu i Zagrebu....

Učitelj Ivan Đurišević (1897. – 1956.)

Zasad imamo malo saznanja o učitelju Đuriševiću. Rođen je 25. kolovoza 1897. u Đurđevcu. Pamtimo ga kao jednog od osnivača Društva za unapređenje (uljepšanje) mjesta u Đurđevcu (1941.) u kojem je bio tajnik (1942.) i predsjednik tehničkog rukovodstva (1955.), a...

Antun Kohn, podžupanijski liječnik u Đurđevcu

Odmah nakon ukidanja Vojne krajine i uspostave civilne vlasti 1871. godine ustrojena je i zdravstvena služba na području tadašnje Belovarske županije. Županija se sastojala od podžupanija u Križu i Belovaru. U Belovarskoj podžupaniji djelovala su četiri podžupanijska liječnika sa sjedištem...

Etnografija i baština
Podravske širine