Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Slikar Stjepan Stankir (1937. – 2003.)

Jedan od gotovo potpuno zaboravljenih đurđevečkih umjetnika je Stjepan Stankir (1937.-2003.). Rođen je u Đurđevcu 13. kolovoza 1937. godine u seljačkoj obitelji Đure i Marije Stankir na Novom Selu, u Jelačićevoj ulici. O njegovu životu i stvaralaštvu nema mnogo objavljenih...

Vladimir Miholek

Đurđevečki pjesnik, istraživač zavičajne povijesti, zaljubljenik u baštinu i starine, kulturni radnik i urednik „Podravskih širina“ Vladimir Miholek rođen je u Đurđevcu  9. studenoga 1962. godine kao sin Ivana Miholeka i Marije rođ. Kožar. U rodnom gradu se školovao, zasnovao svoju...

Svećenik Ivan Krstitelj Kuček (1837. – 1906.) iz Pitomače

U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo biografske podatke  o svećeniku Ivanu Krstitelju Kučeku, rođenome u Pitomači 1837. godine, čiji prijepis donosimo: Ivan Krstitelj Kuček (Pitomača, 31. V. 1837. – Vrapče / Zagreb, 14. V. 1906.) Gimnaziju je završio u Zagrebu,...

Inž. strojarstva Davorin Bazjanac (1902. – 1988.)

Davorin Bazjanac sin je Kalinovčana općinskog bilježnika Vida (Vidoslava) Bazjanca iz Kalinovca i Ane Bazjanac rođene Sekulić. Rođen je u Beravcima (Brod) 22. veljače 1902. godine, gdje je otac bio na službi. Riječ je kalinovečkom prezimenu Bazijanec koje je po...

Krunoslav Heidler (1932. – 2019.)

Krunoslav Heidler rođen je 27. kolovoza 1932. godine u Vitezu (BiH), a životni ga je put preko Bosne, Poljske, Njemačke i Zagreba 1990. godine donio u Đurđevec.  Tu se zaljubio u goričke brege, i zauvijek ostao. Drugi svjetski rat ga...

Svećenik Franjo Mađerek (1843. – 1932.)

Kršten je kao Ivan Nepomuk Franjo Mađerek 10. svibnja 1843. godine u Virju. Otac Ivan Mađerek bio je vigiliarum magister (krajiški ili graničarski poglavar sela), a svećenikova majka bila je Viktorija Mađerek rođena Knezić. Krsni kumovi bili su gospodin kapetan...

Etnografija i baština
Podravske širine