Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Cimbulaš Andrija Maronić iz Đurđevca

Najpoznatiji podravski glazbenik koji svira na tradicijskom instrumentu cimbulama je Andrija Maronić iz Đurđevca. Rođen je u Ždali 28. studenoga 1948. godine u obitelji u kojoj se tradicionalno njegovala glazba. Tako je od rane mladosti svirao u krugu drugih svirača...

Svećenik Stjepan Kenđel (1747. – 1778.)

Još jedan u nizu svećenika koji su rođeni u podravskome mjestu Virju, a koji su potpuno zaboravljeni je i Stjepan Kenđel koji je živio u 18. stoljeću i u povijesnim izvorima pisanim na latinskom jeziku njegovo je ime zabilježeno u...

Bolto Jendrašic (1897. – 1971.)

Bolto Jendrašic rodio se u Đurđevcu 30. prosinca 1897. godine od Mirka Jendrašica i Marije rođene Štefanov. Otac mu je stradao na talijanskoj fronti u Prvome svjetskom ratu. Bolto je oženio Katica Đurišević (1920. – 1946.) s kojom je imao...

Diplomat Stjepan Tišljar (1857. – 1922.)

Stjepan Tišljar sin je Andre i Klare Tišljar rođene Plemenčić. Rođen je u Virju 22. studenoga 1857. godine. Služio je u austro-ugarskoj ratnoj mornarici a zatim prešao (1890.) u civilnu službu te je poslan u Kinu (Šangaj) za konzularnog oficijala,...

Kapelan Mato Tottar iz Virja

Svećenika Mate Tottara spominjemo se zbog nesretnog završetka života i njegovog porijekla. Naime, 33-godišnji Virovec Mato Tottar umro je 9. kolovoza 1835. godine od ozljeda zadobivenih padom sa zaprežnih kola. On je kao mladi kapelan službovao u Kapeli pokraj Bjelovara...

Učitelj Bolto Zlatec (1827. – 1888.)

Bolto Zlatec rođen je u staroj đurđevečkoj obitelji 6. travnja 1827. godine kao sin Đure i Doroteje Zlatec rođ. Kirinec. Godine 1852. oženio se Đurđevčankom Marijom Martonja (1829.-1904.) i u njihovom su braku rođena trojica sinova: Đuro (1858.), Ivan (1863.)...

Etnografija i baština
Podravske širine