Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ima puno primjera koji potvrđuju da je Vojna krajina iznjedrila brojne obitelji koje su dale nekoliko naraštaja krajiških vojnih časnika i svećenika. No, evo primjera i o đurđevečkoj učiteljskoj obitelji Vrbančić. Matej Vrbančić rođen je 16. veljače 1839. godine od...
Banješ rođen je u Varaždinu 30. lipnja 1826. godine. Nakon svršene bogoslovije zaređen je 7. kolovoza 1848. Bio je kapelan u Mariji Bistrici, Hrašćini, Štefanju i Rači, odakle je 1860. godine otišao za vojnog svećenika. U Raču se vratio kao...
Kada se govori o đurđevečkom vatrogastvu u razdoblju nakon 1945. godine neizostavno je ne spomenuti Matu Lenardića. U vatrogastvo se uključio poratne 1948. i u njem bio aktivan sve do 1992. godine. Brzo je postao tajnikom i blagajnikom Vatrogasnog saveza...
Prezime Polansky nije starosjedilačko prezime u Đurđevcu. Alojzij (Vjekoslav) Polansky živio je u Đurđevcu oko pet godina, od 1897. do 1902. godine. Radio je kao sudbeni pristav u kotarskom sudu, a poslije toga bio je kotarski sudac, ali ne znamo...
Prvi župnik u Kozarevcu, od osnutka župe sv. Franje Ksaverskog 1819. godine, bio je Josip Hovanec, svećenik vrlo zanimljivog porijekla. Naime, rođen je 1777. godine, u mjestu koje je u izvorima zabilježeno pod nazivom Podčernja u župi Podvilz, u Spiškoj...
Nekoliko dana nakon svoga 78. rođendana 26. ožujka 2011. godine, umro je Đurđevčan Drago Novak, te pokopan na đurđevečkom groblju. Rođen je 20. ožujka 1933. godine. Novak je u svijetu poznati znanstvenik i veliki rodoljub. Njegovi roditelji porijeklom su iz...
