Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Josip Pleadin rođen je 3. rujna 1958. godine u Đurđevcu te je upravo zahvaljujući njemu Đurđevec vrlo dobro poznat svim hrvatskim i brojnim inozemnim esperantistima. Naime, Pleadin se od 1977. godine aktivno bavi esperantom, a iz njegovog su izdavačkog poduzeća...
Krajem travnja i početkom svibnja 1847. godine zagrebački biskup i banski namjesnik Juraj Haulik de Várallya (1788. – 1869.) bio je u pastirskom pohodu rimokatoličkim župama u Podravini. Prigodom pohoda u više od deset župa u ovome dijelu Podravine podijelio...
Milan Brezinšćak, predstojnik kotarske oblasti, službovao je u Đurđevcu punih sedam godina. Istovremeno je bio i županijski zastupnik. Zaslužan je za osnivanje mjesne podružnice Gospodarskoga društva (1891.) kojoj je bio i prvi predsjednik, te bio glavni organizator prve gospodarske izložbe...
Ivan Kundačić rođen je u Đurđevcu 13. rujna 1873. godine od Mateja Kundačića i Bare Kundačić rođene Fučkar. Bio je veoma pobožan čovjek te je od malih nogu iskazivao svoju nadarenost prema rezbarenju. Kao dvadesetogodišnjak sudjelovao na Prvoj gospodarskoj izložbi...
Još jedan u nizu svećenika koji su rođeni u podravskome mjestu Virju, a koji su potpuno zaboravljeni je i Stjepan Kenđel koji je živio u 18. stoljeću i u povijesnim izvorima pisanim na latinskom jeziku njegovo je ime zabilježeno u...
Svećenik Nikola Demšić bio je župnik u Đurđevcu od 1720. do 1753. godine. Kada je došao u Đurđevec imao je 33 godine jer je bio rođen 1687. godine u Samoboru. Školovao se u Zagrebu. Za župnika u Đurđevcu predložio ga...
