Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U Đurđevcu je 24. rujna 1928. godine rođen Mijo Vrbančić, prvi ravnatelj đurđevečke gimnazije. Roditelji su mu bili Antun (koji je umro već 1932. godine) i Klara rođ. Štefanec. Oženio se Terezijom Lovašen i bio je otac dvije kćerke. Mijo...
Već je dobro poznato da je u prošlosti u gotovo svakoj župi postojao orguljaš koji je, osim što je bio glavni suradnik mjesnog župnika, podučavao djecu u tzv. narodnoj školi. Zbog toga orguljaše ponekad nazivaju i školnicima. Njihova je uloga...
Ivan Topolčić, zvan Ivica Jančikin, rođen je 20. siječnja 1922. godine od oca Martina i majke Bare rođene Imbrešić. Još kao mladić učlanio se u Prosvjetno društvo Zrinjski (osnovano 1920.), koje je radilo na prosvjetnom, gospodarskom i socijalnom napretku svojih...
Petar Lovašen rođen je u Đurđevcu 25. svibnja 1937. godine od oca Franje i majke Marije rođene Zobunđija. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a daljnje školovanje nastavio je u Zagrebu gdje je završio Bogoslovni fakultet. Zaređen je 1. srpnja...
Đumbir rođen je kao Ignac, a kako je porijeklom iz imućnije obitelji, zvali su ga po gospocki – Vatroslav. Budući da je u Varaždinu izučio za trgovca vratio se u Đurđevec gdje je vodio vlastitu trgovinu (1899.), a registar trgovaca...
Mnogima je znan slavni rukometaš Hrvoje Horvat, ali je malo onih kojima je poznato da je porijeklom iz Đurđevca. Njegov otac Franjo rođen je u Đurđevcu 1912. godine od oca Mate Horvata (1889. – 1976.) i majke Barice Horvat rođene...
