Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Akademik Dragutin Feletar rođen je 10. srpnja 1941. godine u Velikom Otoku. Studirao je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1965. godine, magistrirao 1973. i doktorirao 1982. godine. Na istom fakultetu je fakultetu radio i...
Poznata đurđevečka obitelj Vedriš porijeklom je iz Novigrada. Matija Vedriš rođen je 16. veljače 1875. godine u Novigradu, ali se kao dijete doselio s ocem Matejom i majkom Marijom rođ. Filipčić u Đurđevec. Gimnaziju pohađao je u Bjelovaru i Zagrebu,...
Časnik habsburške vojske Baltazar Šimunić rođen je 25. travnja 1775. godine u Novigradu od oca Mije Šimunića, potporučnika novigradske kapetanije, i majke Marije Šimunić rođene Hirjan. Vojnu školu polazio je u Bjelovaru, a kao kadet stupio je u Đurđevečku pukovniju...
Anka Šostarec, zapamćena kao prva Đurđevčanka učiteljica, rođena je u Đurđevcu 13. siječnja 1855. godine. Potječe iz kuće u današnjoj Vinogradskoj ulici i seljačke obitelji Josipa i Barbare Šostarec rođ. Fučkar. Kako su dvojica njihovih sinova umrli kao mladići –...
Ugledna novinarka i kazališna kritičarka Marija Grgičević rođena je Virju. od oca Andrije Grgičevića, poštanskog činovnika, i majke Terezije Grgičević rođ. Kumarić. U Virju je rođen i njezin brat šumar Dušan Grgičević (1933.). Rođena je 1. studenoga 1929. godine. Maturirala...
Zvonko Lovrenčević iz Bjelovara bio je veoma povezan s Podravinom. Od 1918. do 1926. godine polazio je školu u Đurđevcu, gdje mu je otac službovao kao kotarski pristav, a poslije Drugoga svjetskog rata prikupljao je i zapisivao narodno blago istražujući...
