Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Boris Braun, posljednji član židovske obitelji Braun, rođen je u Đurđevcu 19. kolovoza 1920. godine. Dok je otac Šandor vodio obiteljsko poduzeće s velikim paromlinom, Boris je pred sam Drugi svjetski rat završio gimnaziju u Koprivnici. Dolaskom ustaša na vlast...
Preradović rođen je u Grabrovnici 19. ožujka 1818. godine od oca Ivana, krajiškog dočasnika, i majke Pelagije rođ. Ivičić. Prvi razred trivijalne škole pohađao je u Grubišnom Polju, gdje je otac bio na službi. Dio svoga djetinjstva proveo je u...
Inženjer agronomije Ivan Hodalić rođen je u Đurđevcu 26. kolovoza 1948. godine u obitelji Petra i Marte Hodalić rođ. Mramor. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Đurđevcu, a diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine. Kao agronom je...
Sabolić je rođen u Križevcima 31. srpnja 1900. godine, gdje je otac Petar službovao kao odvjetnik i sudac. Majka mu je bila Olga Sabolić rođ. Starčević, kćer đurđevečkog mjernika i veleposjednika Martina Starčevića. Osnovnu školu polazio je u Krnjaku, Ogulinu...
Jendrašinčec je rođen u Svetoj Jani 19. listopada 1877. godine. Nižu i višu pučku školu polazio je u Virju. Budući da je bio odličan đak iz siromašne obitelji, njegovo je daljnje školovanje isprva pomagao veletrgovac Juraj Ružić iz Rijeke, a...
Valentin Cajnko poznat je Pitomačanima kao kapelan na njihovoj župi od 1891. do 1896. godine. Za mjesto je veoma zaslužan jer se odazvao na poziv Antuna Radića i počeo prikupljati i zapisivati narodne običaje u Pitomači. Zabilježio je svadbene običaje, a...
