Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ivan Trnski rodio se u Rači 1. svibnja 1819. godine, gdje je otac službovao kao učitelj nakon povratka s ratišta 1811. godine. Otac Josip, porijeklom iz Novigrada Podravskog, umro je 1830. a majka 1834. godine, pa mu je starateljem postao bjelovarski...
O đurđevečkom tiskaru Miroslavu Weineru danas vrlo malo znamo. Poznato je tek nekoliko podataka koji ne daju posve jasnu sliku njegova životopisa. O njem je prema sjećanjima pisao književnik Mato Kudumija u svojoj knjizi o Đurđevcu. Navodno se rodio u...
Među đurđevečkim intelektualcima koji su nepravedno zaboravljeni i o kojima se malo zna je i etnomuzikolog i skladatelj dr. Franjo Židovec koji je rođen u Đurđevcu 14. rujna 1903. godine. Roditelji su mu bili Martin Židovec (1863.-1918.) i Dora Židovec...
Đurđevečki pjesnik, istraživač zavičajne povijesti, zaljubljenik u baštinu i starine, kulturni radnik i urednik „Podravskih širina“ Vladimir Miholek rođen je u Đurđevcu 9. studenoga 1962. godine kao sin Ivana Miholeka i Marije rođ. Kožar. U rodnom gradu se školovao, zasnovao svoju...
Pisac, povjesničar i teolog, franjevac Paškal Cvekan rođen je u Ferdinandovcu kao Vjekoslav Cvekan 25. svibnja 1913. godine gdje je polazio pučku školu. Otac Lovro umro je relativno rano, a majka Klara bila je Đurđevčica, djevojački Pavec. Požrtvovnošću i velikom...
Jedan od mnogobrojnih svećenika koji su potekli iz Podravine je dr. Miroslav (Fridrik) Židovec. Porijeklom i službom je vezan za Podravinu iako se ovdje o njemu ne zna mnogo. Nije lako objasniti niti odakle potječe. Naime, najčešće se spominje da...
