Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U pitomom Čepelovcu je 13. rujna 1818. godine rođen carski i kraljevski major, vitez Petar von Trezić. Od običnog graničara (kakvi su stoljećima nicali i rasli diljem Podravine) Petar Trezić je vrlo brzo napredovao u vojničkog službi. Njegov najsjajniji...
Lujo (Ludvig) Harazim mlađi sin je dr. Luje Harazima, liječnika u Đurđevcu početkom 20. stoljeća. Rođen je vjerojatno u Austriji 9. svibnja 1883. godine, godinu prije nego je otac promoviran u liječnika u Grazu. Tamo je polazio vjerojatno tehničku školu...
Marko Dogan rodio se u 17. veljače 1871. godine u Udbini od oca Stjepana, učitelja, i majke Apolonije Bićan. Kao kotarski pristav boravio je u Đurđevcu od kraja 1900. do 1904. godine. Prije toga radio je u Krapini, gdje je...
Kao i većina lokalnih radio-stanica, i radio-stanica Virje niknula je iz razglasne stanice, odnosno zvučnika postavljenih na ulicama iz kojih se mogla čuti glazba, oglasi, razne informacije, novosti i zakonske odredbe. Razglasna stanica u Virju proradila je 28. travnja 1951....
Ujutro 9. studenoga 1880. godine Hrvatsku je pogodio snažan potres koji je za sobom ostavio veliku materijalnu štetu. Najpoznatije su posljedice potresa u gradu Zagrebu i okolici jer je epicentar potresa bio u gori Medvednici. Tada su stradale mnoge građevine,...
Svećenik Matija ili Mato Aušperger rođen je u Virju 12. veljače 1784. godine u mnogobrojnoj obitelji Josipa i Marije Aušperger rođ. Horduk kao peto od njihovih desetero djece. U povijesnim izvorima njegovo je prezime zabilježeno u obliku Asperger. Tako je...
