Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Grkinska ulica u Đurđevcu nalazi se na Peskima. Samo ime govori da njome prolazi cesta prema prigradskome naselju Grkinama. Za vrijeme bivše Jugoslavije nosila je ime braće Markača, stradalih partizana u Drugome svjetskom ratu, a koji su živjeli na Peskima....
Majstorović rođen je u Đurđevcu 20. siječnja 1914. godine od oca Ivana i majke Rozalije Majstorović rođene Jendrašić. Pučku školu i jedan razred građanske škole završio u Đurđevcu, klasičnu gimnaziju na Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu (1933.), a bogoslovne nauke...
Međunarodni jezik esperanto ostavio je dubok trag u Đurđevcu, no manje je poznato da je on bio prisutan i u susjednom Virju. Esperanto u Virju između dva svjetska rata donesli su mladi Virovci koji su pohađali gimnaziju u Koprivnici. Prvi...
Dorotea Jendrić rođena je u Đurđevcu 31. siječnja 1957. godine od roditelja Vinka i Katarine Jendrić rođ. Cestar. Osnovnu školu pohađala je u rodnom Đurđevcu, a srednju školu za primijenjenu umjetnost završila je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u...
Pojedini doseljenici godinama su živjeli u Đurđevcu a da o njima danas vrlo malo znamo. Povijesni ih izvori spominju tek usput kojim škrtim podatkom. Među takve spada krajiški vojni časnik Đuro Predragović, jedan od rijetkih pravoslavaca u Đurđevcu. Predragović je...
Zbog prerane smrti nedugo nakon što je zaređen za svećenika, mladi virovski kapelan rodom iz Đurđevca Ivan Tomica pao je u zaborav pa se ne spominje u gotovo niti jednoj objavljenoj publikaciji. Ivan Evanđelist Tomica rođen je u Đurđevcu 1....
