Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dragutin Bešenić rođen je u Virju 4. studenoga 1949. godine u obitelji Franje i Marice Bešenić rođ. Drmenčić. Zasnovao je obitelj 1974. godine s Ružicom Jezerčić iz Đurđevca gdje je proveo veći dio života i gdje je uredio galerijski prostor...
Poznata hrvatska agronomka Katarina Štampar rođena je u Virju 6. lipnja 1920. godine. Diplomu i doktorat stekla je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ondje je radila kao profesorica od 1966. godine. Katarina Štampar izradila je 1956. godine doktorat pod...
Husinja dio je hrvatskog teritorija, odnosno općine Ferdinandovac, koji je rijekom Dravom fizički odvojen od matice zemlje. Nalazi se na lijevoj obali Drave nasuprot Brodiča. Do nje stiže se skelom. Husinja okružena je suhim jarkom koji je ujedno i granica...
Pisac, povjesničar i teolog, franjevac Paškal Cvekan rođen je u Ferdinandovcu kao Vjekoslav Cvekan 25. svibnja 1913. godine gdje je polazio pučku školu. Otac Lovro umro je relativno rano, a majka Klara bila je Đurđevčica, djevojački Pavec. Požrtvovnošću i velikom...
Dragutin Brumec, svećenik i jedini salezijanac iz Đurđevca, rođen je 30. rujna 1896. godine kao Karlo Konrad, od oca Tome Brumca, ljekarnika, i majke Amalije (Ljubice) rođene Kirnbauer. Obitelj Brumec nije porijeklom iz Đurđevca. Tomo Brumec je kao ljekarnik radio...
Josip Lovašen rođen je u Đurđevcu 30. listopada 1814. godine. Roditelji su mu bili Ana i Mato Lovašen rođ. Svetec. Iz iste obitelji potekao je i časnik Bolto Lovašen (1829.-1902.). Lovašen je u 19. stoljeću bio nadzornik lugova Đurđevečke graničarske...
