Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Organist, odnosno orguljaš Franjo Glad rođen je 18. rujna 1875. godine. Ne zna se odakle je rodom, ali bi ga prema porijeklu prezimena mogli svrstati u Međimurce. U Đurđevcu je službovao kao orguljaš i voditelj crkvenog zbora (od 1898.), a...
O obitelji Điketa, odnosno bojadiseru Josipu Điketi, već smo pisali. Điketini su bili jedna od imućnijih i uglednijih obitelji u Đurđevcu. U njihovoj kući na Farbarovom bregu bila je kasnije smještena zdravstvena ambulanta. Pretpostavlja se da su porijeklom časnička obitelj...
Jedan od gotovo nepoznatih đurđevečkih župnika iz 17. stoljeća je Đuro (Juraj) Noršić. Kao župnik službovao je u Đurđevcu na kraju 17. stoljeća, od 1686. do 1691. godine. Noršić je rođen u Samoboru oko 1651. godine, a za svećenika je...
Jedan od krajiških zapovjednika posebno vezanih za Đurđevec bio je Vid Halek koji je umro 15. travnja 1589. godine u Varaždinu. Rođen je oko 1527. godine, a 1560-ih godina spominje ga se u službi vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine...
Osebujni podravski politički aktivist i vrijedni etnograf iz XX. stoljeća Petar (Pero) Lukanec rođen je u Virju 27. lipnja 1897. godine u obitelji Martina i Terezije Lukanec rođ. Katalenčić. Mnogobrojna obitelj Lukanec se podijelila početkom XX. stoljeća pa je Petar...
Peršići starosjedioci bili su mnogobrojni u Đurđevcu, ali su izumrli. Jedan od starih Peršića bio je i Martin Peršić, koji se rodio u Đurđevcu 11. studenoga 1834. godine. Po zanimanju bio je kotarski pristav i po svemu sudeći službovao je...
