Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Posjetili smo svestranog i vrijednog slikara Petra Topljaka u njegovom domu u Đurđevcu. Bilo je to početkom siječnja 2022. godine u danima kada je naš slikar navršio 74 godine života, ali i nekoliko dana poslije prve godišnjice smrti supruge Mire...
Stjepan Ljubić rođen je 11. kolovoza 1906. godine u Virju. Nakon šeste godine njegovi su se roditelji odselili u Predavac, a 1924. u Bjelovar. Druženje s biciklom započeo je još kao školarac kad je biciklom putovao iz Predavca u školu...
Fantoni rođen je 7. listopada 1880. godine u Virju od oca Leonarda, zidara, i majke Marije rođene Elia. Otac je porijeklom iz Gemone / Udine u Italiji. Rajmund je u Zagrebu završio srednju tehničku školu (1899.) i kao eksternist realnu...
Marko Vidaković, hrvatski arhitekt, urbanist i publicist, nije rođeni Podravec, ali je dao svoj doprinos Đurđevcu i Podravini gdje je proveo izvjesno vrijeme istražujući za potrebe svoje doktorske radnje. Radnju naslova „Analiza strukture i predlog za regulaciju podravskog Đurđevca“ napisao...
Jedan od toponima koji je sasvim iščeznuo iz upotrebe je Radmaničev melin. Bio je to naziv potočnog mlina koji se nalazio na vodotoku Bistra, a na području današnjeg naselja Ladna Voda u sastavu Ferdinandovca. Podsjetimo, Bistra je bio najveći i...
U Đurđevcu je 24. rujna 1928. godine rođen Mijo Vrbančić, prvi ravnatelj đurđevečke gimnazije. Roditelji su mu bili Antun (koji je umro već 1932. godine) i Klara rođ. Štefanec. Oženio se Terezijom Lovašen i bio je otac dvije kćerke. Mijo...
