Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Rudolf Škala rođen je u Ferdinandovcu 7. travnja 1889. godine. Prezime Škala nije tipično za ovo mjesto, točnije, njegov otac Jakov Škala doselio se u Ferdinandovac te je radio kao šumski radnik u okolnim šumama. Škala se u traženju sebi...
Mijo (Mihael) Slamić rođen je u Virju 26. rujna 1811. godine kao sin Đure i Barbare Slamić rođ. Kovač. Bio je oženjen Marijom Šetušić s kojom je imao kćerku Barbaru koja je rođena 1849. godine. Nije bio jedini vojnik u...
Đurđevčan Željko Hodalić rođen je 1. kolovoza 1942. godine. Sin je Andrije Hodalića i Marije Hodalić udove Klikić, rođene Zobunđija. Nakon završene medicine u Zagrebu skrasio se u Osijeku a cijeli svoj život posvetio je kirurgiji u Vinkovcima. Radio je...
Ignac Fusić, poznati komunistički aktivist iz Đurđevca, rođen je 27. srpnja 1918. godine od oca Mije Fusića i Marije Fusić rođene Stanešić. Literatura koja obrađuje komunističko djelovanje u Đurđevcu prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata o njem donosi...
Jedan od šumara koji je ostavio traga u Đurđevcu je i Ante Tomljenović. Rođen je od oca Grge i majke Agneze 22. ožujka 1932. godine u Kraljevici u obitelji koja je dosad dala nekoliko uglednih šumara. Otac se kao službenik...
Ivan Maletić rođen je u Đurđevcu 12. rujna 1839. godine u obitelji Blaža i Brigite Maletić. Iz iste obitelji potekli su dvojica učitelja: Josip Maletić (rođen 1844.) i Đuro Maletić (rođen 1848.). Imali su i sestru Doroteju. Školovanje je Ivan...
