Okrugli brus

Nabrusiti nož, kosu ili kakvo drugo sječivo nije se moglo bez dobrog brusa. Nekad su selima kružili brusari koji su brusili noževe, škare, sjekire, švarbe, gletve, obročnake, motike i sličan alat. Ujedno su prodavali razne bruseve (za kose, za stolarski alat), podulje četvrtaste i okrugle brusove na okretanje. Zbog toga se i kod prodaje germe ili kvasa u dućanu nekad upotrebljavala mjera –  brus kvasa, jer je pakiranje bilo otprilike veliko kao četvrtasti brus. Takvi su majstori rađene brusove nabavljali iz okolice Krapine (Lupinjak), a okrugli brus uglavnom je bio od prirodnog kamena. Nekoć je bilo uobičajeno da se u dvorištu nalazio okrugli brus na okretanje. Kamen je bio postavljen na drveno postolje i okretao se pomoću ručke koja je uglavljena na osovinu provučenu kroz rupu u sredini kamena. Ispod kamena smješten je dreveni kopajnic s vodom. Kamen se okretanjem donjim dijelom močio u vodu radi lakšeg i boljeg brušenja. Brušenje je bio muški posao, ali se nerijetko znalo zateći ljutitu ženu čiji muž nije na vrijeme nabrusio kuhinjske noževe. U žurbi je često znala nabrusiti nož – f štengo. Zapravo, gančene so štenge kod boljih kuća bile zaglađene s finem ciment mortom, koji je itekako bio dobar brus, za prvu ruku.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!