folder  Kategorija: Etnografski predmeti

Ukupno: 185


„Lojtra“

Od mnogih pomagala koje je čovjek morao imati na svome imanju važno mjesto zauzimala je lojtra, odnosno ljestve. Ime je nastalo od njemačke istoznačnice (Lieter). Lojtra je uvijek bila potrebna za popeti se: na tavan, na sjenik, na krovište, na...

Izgled podravske tradicijske kuće

Tradicijska podravska kuća građena je od drva i pletera omazanog zemljom, sa slamnatim krovom „na dvije vode“ i zabatom s ulične strane. Svojom duljinom pružala se u dubinu dvorišta. Prema tlocrtu, to je većinom trodijelna prizemnica s velikom ižom (sobom),...

Podravski „opanki“

Otprije je poznato da su Podravci nosili opanke obuvene na obojke, ali nam njihov točan izgled nije posve poznat. Izrađivali su ih opančari, ali i vještiji seljaci koji su gotovu kožu sami kupovali od kožara. Opanke u svojim sjećanjima spominju...

„Starinska kujna“ (kuhinja)

U sklopu stare podravske zadružne kuće, između ostalih prostorija stajala je i kujna. Kako je ona izgledala, najbolje će nam je dočarati opis Tome Jalžabetića iz 1898. godine, napisan na đurđevečkom kajkavskom. Ako koje pojmove ne razumijete, potražite slične teme...

Monoksil

Ovaj naziv izgleda pomalo nerazumljiv, ali će svi znati o čemu je riječ ako pojasnimo da je to čamac izrađen u deblu. Obično se radi o hrastovom drvu. Monoksili mogu biti mali, za prijevoz nekoliko osoba (čon), ili namijenjeni za...

„Bota“

Bota je drveni kraći štap od žilavog i čvrstog drva, odnosno grane. Bog zna gdje sve bota nije upotrebljavana. Ako bi morali početi od čega, onda su to dječje pastirske igre. Nema skoro nijedne igre u kojoj bota nije prisutna...

Kipici (svetačke sličice)

Vrlo popularni predmeti koji predstavljaju pobožnost žitelja Podravine su kipici ili svetačke sličice. Često se pogrešno nazivaju svetim sličicama iako je ispravniji naziv svetačke sličice. Naziv kipic potječe od umanjenice za riječ kip koji označava svetačke velikih formata koje su...

Etnografska zbirka Josipa Cugovčana u Podravskim Sesvetama

Među najgorljivijim zaljubljenicima u povijest svojeg zavičaja je Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta. Osim kao uspješan pisac i slikar, odličan poznavatelj i marljivi čuvar narodnih običaja te ljubitelj tradicije, Cugovčan se dokazao i kao čuvar materijalne baštine. Naime, na svojem...

Glođan i grebembaba

Vjerojatno nema one Podravke ni Podravca koji ne zna za „glođana“ jer su stariji ljudi generacije djece pokušavali zaplašiti glođanom kada su ona bila nemirna ili neposlušna. Glođan je zapravo personifikacija raznovrsne buke na tavanu, mračnim zakutcima, pa čak i...

„Robača“ / košulja

Materijal koji obilježava panonski tip odijevanja je platno od prediva (lana) i konoplje. Potrebno platno proizvodilo se u svakoj kući, od sijanja lana i konoplje pa sve do tkanja na naredu (razboju). Proizvodilo ga se onoliko koliko je svakoj kući...

„Sukna“

Dugačka nafaldana suknja obilježje je ženske narodne nošnje u Đurđevcu i okolici. Pretpostavlja se da se nafaldana suknja od domaćeg tkanog platna nosila puno prije, za razliku od onih u raznim bojama i dezenima kakve su nosile žene u 20....

„Lopa“ / „pristrošek“ / šupa

Lopa ili šupa bila je nadstrešnica obično prigrađena uz sjenik, bočno ili na kraju. Sastojala se samo od rogova koji su se od grede sjenika spuštali do nastenja (noseće grede) koje je počivalo na podboje (nosivim stupovima) učvršćenima u zemlji...

Učitaj još
Podravske širine