Krešimir Šalamon rođen je 16. rujna 1938. godine u Kotoribi u Međimurju u obitelji Đure i Ane Šalamon. Školovao se u Čakovcu i Zagrebu, a od rane mladosti živio je i radio u Đurđevcu gdje je 1966. godine zasnovao obitelj...
Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
Tarbuk rođen je 24. studenoga 1836. godine u Šemovcima. Gimnaziju završio je u Vinkovcima (1857.) a pravo u Beču (1862.). Sudački ispit položio je 1866., a iduće godine postao je sudskim pristavom. Od 1871. godine vijećnički je tajnik i zamjenik...
Šandor (Aleksander) Braun rođen je u Đurđevcu 29. srpnja 1877. godine. Sin je Emanuela Brauna, poznatoga židovskog veleposjednika i vlasnika jednog od najvećih mlinova u Podravini. Završio je gimnaziju te učio hebrejski, da bi s bratom Ljudevitom (Ludwig) naslijedio očeve...
Sredinom 19. stoljeća župna crkva sv. Jurja mučenika u Đurđevcu ostala je bez orguljaša Drmenčića, pa je tadašnji župnik organizirao „audiciju“ za novog orguljaša na kojoj su župljani izabrali Alojza Kolara rodom iz Otrovanca. Alojz je orguljanju priveo i sina...
Adolf Blaga rođen je 21. travnja 1889. godine u Ferdinandovcu od oca Đurđevčana Matije Blage i majke Barbare Blaga rođene Fusić. Pučku školu završio je u Ferdinandovcu, gimnaziju je polazio u Bjelovaru i Zagrebu a teologiju na Bogoslovnom fakultetu u ...
Znameniti član plemićke obitelji Benko s pridjevkom Bojnički podmaršal Ivan Benko rođen je u Đurđevcu 19. svibnja 1775. godine, a umro 23. svibnja 1855. godine. Roditelji su mu bili Josip i Marija Benko rođ. Marenić. Josip je kao graničar stekao...
Jedan od brojnih Hrvata koji su nestali na kraju Drugoga svjetskog rata, odnosno stradali na Križnome putu, bio je i seljak Mato Belobrk, rođen 10. rujna 1896. godine. Do 1915. godine živio je u Đurđevcu, a po povratku iz Prvoga...
