folder Kategorija: Lokaliteti i toponimi
Ukupno: 117
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Pojedine mikrolokacije u Đurđevcu mještani su nazivali po prezimenu vlasnika kuće živućeg na kakvom uglu ulice ili na točno određenom mjestu unutar naselja. Tako su brojni uglovi đurđevečkih ulica dobili ime. Radoševičev vogel zvao se ugao Ulice Grgura Karlovčana i...
Zanimljiv je etimološki pristup geografskim pojmovima, pogotovo našima lokalnima, kada se pitamo od čega i kako je nastalo ime pojedinog naselja šume, polja i sličnoga. Posebice golica pozornost naziv konaka Medvedička u sastavu naselja Novo Virje. Nalazimo ga na starim...
Na spomenutom je području pred nekoliko stotina godina prevladavao veoma vlažan i vodotopan teren, od močvara u okolici Đurđevca, Virja, Molva i drugih naselja pa sve od pijesaka do rijeke Drave. To su područje zauzimale prostrane šume, bare, poplavljene livade,...
Ne biste vjerovali, ne postoji samo Kalnik kod Križevaca. Ima i Podravina svoj Kalnik. Da ne bi ovu lokaciju povezali s križevačkim Kalnikom potvrdu možemo vidjeti na katastarskoj karti iz 1868. godine. Riječ je polju s desne strane ceste netom...
Kao što mu sam naziv govori, Novo naselje je najmlađi, odnosno najnoviji kvart u gradu Đurđevcu. No, i taj kvart postoji već gotovo pola stoljeća pa vrijedi napraviti barem kratak osvrt na njegovu povijest. Ondje su svoje obiteljske domove izgradili...
S melioracijskim radovima na đurđevečkom području krenulo se otprilike početkom 19. stoljeća, i to produbljivanjem i produživanjem postojećih bilogorskih potoka i nizinskih jaraka, te kopanjem kanala koji su spomenute vodotoke povezali u mrežu i tako odvodili vodu u rijeku Dravu....
Odavno se zna o postojanju srednjovjekovne utvrde na visokom brijegu ponad Svete Ane. Mještani ga nazivaju Gradine. O njoj je pisao i istraživao na licu mjesta Zvonko Lovrenčević iz Bjelovara. Slično istraživanje pokušao je obaviti i đurđevečki književnik Đuka Tomerlin...
Gledamo li kroz povijest, melioracijski radovi na odvodnjavanju močvara na đurđevečkom području počeli su od sredine 19. stoljeća. Do danas je na spomenutom području iskopana kanalska mreža od preko 200 kilometara dužine. Ne računajući redovno održavanje postojećih kanala, posljednji veći...
Do nedavno se najstariji spomen Đurđevca, odnosno srednjovjekovnog Sela svetog Jurja, smještao u 1267. godinu. No, zahvaljujući istraživanjima koje je proveo Ranko Pavleš znamo da najstariji spomen Đurđevca potječe iz 1237. godine. Naime, te godine se u jednom dokumentu spominje...
Na mjestu današnjeg Kloštra Podravskog u srednjem vijeku nalazio se franjevački samostan svetog Stjepana. Prema dostupnim podacima taj je samostan osnovan 1292. godine. Neki smatraju da su krajem 13. stoljeća franjevci došli u još stariji benediktinski samostan koji je bio...
Toponim Mlađi prisutan je na đurđevečkom području. Riječ je o plodnim oranicama u okolici ušća potoka Hotova u kanal zvan Matočina. Budući da u tom prostoru đurđevečke oranice graniče s virovskima, Virovci također taj predio nazivaju Mlađima. Hotova je bilogorski...