folder  Kategorija: Povijest okoliša

Ukupno: 92


Obuhvatni kanal

Gledamo li kroz povijest, melioracijski radovi na odvodnjavanju močvara na đurđevečkom području počeli su od sredine 19. stoljeća. Do danas je na spomenutom području iskopana kanalska mreža od preko 200 kilometara dužine. Ne računajući redovno održavanje postojećih kanala, posljednji veći...

Rijeka Drava promijenila svoje korito (1903.)

Ako bi usporedili na kartama iz protekla tri stoljeća sva korita rijeke Drave u našem kraju dobili bi jednu gustu mrežu nebrojenih vodotoka. Hirovita i snažna Drava tijekom vremena je na mnogim mjestima odnijela velike površine zemlje i opet ih...

Utapanje u Dravi kod Broda 1809. godine

Prelaženje preko velike rijeke kao što je Drava u prošlosti nije bilo nimalo bezazleno ni lako. S obzirom na to da je mostova bilo vrlo malo, ljudi su prelazili rijeku na povoljnim mjestima pomoću brodova ili skela. Zbog toga su...

Uređivanje ulice

Podravci su, poučeni redom još iz vremena Vojne krajine, morali održavati čistima kuće, dvorišta i prostor na ulici ispred kuća. Duž ulice uz kuću pružale su se steze a između pota (ceste) i steze svaki je pred svojim gruntiščem morao...

Grede

Đurđevčani gredama, odnosno gredicama, nazivaju pješčana uzvišenja na Peskima koja izgledom podsjećaju na grede, dakle dugačka i uža uzvišenja nastala snagom vjetra. Nalazimo ih i u šumskim predjelima (Berek) a poneka i u polju. Imena su dobile najčešće po đurđevečkim...

Problem pokapanja na groblju u Ferdinandovcu

Groblje u Ferdinandovcu zasnovano je kad i selo, 1844. godine. Mjesto su izabrali krajiški kapetan Rajmund Tarbuk i župnik Ivan Južak. Tarbuk ga je potom dao ograditi drvenim letvicama a župnik je na sredini groblja postavio veliko drveno raspelo s...

„Đurđevečke sinokoše“

U Đurđevcu se pod sinokošama smatraju sjenokoše, livade za košnju. Sinokoša je jedna od vrlo rijetkih ikavskih riječi koje se upotrebljavaju u đurđevečkom kajkavskom govoru. O sinokošaj više iz pera Tome Jalžabetiće iz 1898. godine: Kraj Krniščaka (Čivićevca, op.a.) z...

Stari zapis o đurđevečkim oranicama iz 1898. godine

Kakvo je bilo stanje oranica u okolici Đurđevca, zabilježio je Đurđevčan Tomo Jalžabetić 1898. godine: Okraj Đurđevca je skoro od sakoje strane drugačkova zemla. Na mekotaj je negde ilovača, a negde meka, koje velimo graorliva ili mlađna. F selu je...

Šumska prosjeka

Podravci šumsku prosjeku zovu preseka i linija. Jasnije rečeno: Znašali smo drva na linijo!, Po preseke poprek prede dojemo…!, itd. Iz prve bi ruke rekli da se nema štogod važnog reći o šumskoj prosjeci. No i tu se nađe ponekih...

Đurđevec u sklopu prve sustavne topografske izmjere (1782.)

U sklopu prve sustavne topografske izmjere Habsburške Monarhije (Jozefinska izmjera) pri vrhovnom zapovjedništvu austrijske vojske osnovan je stožer za izradu karata i planova. Zadatak stožera bio je rad na kartiranju za vojne potrebe. Izmjera Varaždinskoga generalata počela je između 1781....

Vinogradi na Đurđevečkim peskima

Pisani tragovi o uzgoju vinove loze na pijescima vode u razdoblje samoga kraja 14. stoljeća. U to vrijeme na području Đurđevečkoga vlastelinstva između Peskov i rijeke Drave bila su smještena naselja Loka (Lonka) i Neteč (Nechech). U jednoj ispravi od...

Učitaj još
Podravske širine