folder  Kategorija: Povijest okoliša

Ukupno: 92


Uređivanje ulice

Podravci su, poučeni redom još iz vremena Vojne krajine, morali održavati čistima kuće, dvorišta i prostor na ulici ispred kuća. Duž ulice uz kuću pružale su se steze a između pota (ceste) i steze svaki je pred svojim gruntiščem morao...

Grede

Đurđevčani gredama, odnosno gredicama, nazivaju pješčana uzvišenja na Peskima koja izgledom podsjećaju na grede, dakle dugačka i uža uzvišenja nastala snagom vjetra. Nalazimo ih i u šumskim predjelima (Berek) a poneka i u polju. Imena su dobile najčešće po đurđevečkim...

Problem pokapanja na groblju u Ferdinandovcu

Groblje u Ferdinandovcu zasnovano je kad i selo, 1844. godine. Mjesto su izabrali krajiški kapetan Rajmund Tarbuk i župnik Ivan Južak. Tarbuk ga je potom dao ograditi drvenim letvicama a župnik je na sredini groblja postavio veliko drveno raspelo s...

„Đurđevečke sinokoše“

U Đurđevcu se pod sinokošama smatraju sjenokoše, livade za košnju. Sinokoša je jedna od vrlo rijetkih ikavskih riječi koje se upotrebljavaju u đurđevečkom kajkavskom govoru. O sinokošaj više iz pera Tome Jalžabetiće iz 1898. godine: Kraj Krniščaka (Čivićevca, op.a.) z...

Stari zapis o đurđevečkim oranicama iz 1898. godine

Kakvo je bilo stanje oranica u okolici Đurđevca, zabilježio je Đurđevčan Tomo Jalžabetić 1898. godine: Okraj Đurđevca je skoro od sakoje strane drugačkova zemla. Na mekotaj je negde ilovača, a negde meka, koje velimo graorliva ili mlađna. F selu je...

Šumska prosjeka

Podravci šumsku prosjeku zovu preseka i linija. Jasnije rečeno: Znašali smo drva na linijo!, Po preseke poprek prede dojemo…!, itd. Iz prve bi ruke rekli da se nema štogod važnog reći o šumskoj prosjeci. No i tu se nađe ponekih...

Đurđevec u sklopu prve sustavne topografske izmjere (1782.)

U sklopu prve sustavne topografske izmjere Habsburške Monarhije (Jozefinska izmjera) pri vrhovnom zapovjedništvu austrijske vojske osnovan je stožer za izradu karata i planova. Zadatak stožera bio je rad na kartiranju za vojne potrebe. Izmjera Varaždinskoga generalata počela je između 1781....

Vinogradi na Đurđevečkim peskima

Pisani tragovi o uzgoju vinove loze na pijescima vode u razdoblje samoga kraja 14. stoljeća. U to vrijeme na području Đurđevečkoga vlastelinstva između Peskov i rijeke Drave bila su smještena naselja Loka (Lonka) i Neteč (Nechech). U jednoj ispravi od...

Tragovi krajiškog urbanizma i arhitekture u Đurđevcu

Urbani razvoj krajiškog Đurđevca započet polovinom 18. stoljeća uvelike se razlikuje od ostalih krajiških naselja i komuniteta (gradova). U stožernim mjestima drugih pukovnija, koja su postala krajiškim gradovima, na snazi je bila planska izgradnja naselja prepoznatljiva po pravilnom rasporedu ulica...

Most Križnica

Prošle godine navršilo se 50 godina otkad je izgrađen viseći most nedaleko od Pitomače koji preko rijeke Drave vodi na Križnicu. Do same izgradnje mosta Križničani su se služili skelom, kao i danas. No, za čestog preniskog i previsokog vodostaja...

Selo Bukevje

O Bukevju danas govorimo kao selu kojeg više nema. Zvuči nevjerojatno, ali tako je! Bukevje je selo koje ima povijest svojeg nastanka, ali i svojeg nestanka. Naime, selo Bukevje razvilo se od virovskih konaka, a nestalo je sredinom 1970-ih godina...

Šumar Franjo Fusić iz Đurđevca

Franjo Ksaver Fusić rođen je 29. studenoga 1858. godine u Đurđevcu. Otac mu je bio Petar Fusić (1811.-1895.), a majka Karolina Fusić rođ. Menner (1826.-1913.). Na gradskom groblju u Đurđevcu sačuvan je nadgrobni spomenik nad grobom Petra i Karoline Fusić....

Učitaj još
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!